Udruženje Ukrajinaca iz Prnjavora pruža pomoć u zbrinjavanju izbjeglica iz Ukrajine
Trenutno u Doboju boravi 12 porodica iz Ukrajine, u Brodu 15 i u Prnjavoru osam porodica. Oni uglavnom dolaze preko Maćarske i Srbije i u Republici Srpskoj se kraće zadržavaju, zbog čega se broj izbjeglica iz dana u dan mijenja, rekao je Andrija Svatok, član Udruženja Ukrajinaca '' Zlatni klas'' iz Prnjavora gostujući u emisiji '' Korijeni'' Radija Republike Srpske.
Svatok je istako da su porodice iz Ukrajine smještene kod prijatelja i poznanika i da čekaju na spajanje sa ostatkom svojih porodica koje se uglavnom nalaze u zemljana zapadne Evrope.
On je pojasnio da članovi porodica iz Ukrajine koji su na proputovanju kroz Republiku Srpsku imaju obavezu da se u roku od 48 sati po dolasku u Srpsku prijave u policiju.
- U tom slučaju imaju mogućnost da na prostoru Republike Srpske borave tri mjeseca. Ukoliko bi boravili u Srpskoj duže od tri mjeseca, tada bi bilo potrebno da traže određenu vrstu azila za boravak u Srpskoj - istakao je Svatok.
Svatok je podsjetio je da su Društvo Ukrajinaca u Prnjavoru početkom marta posjetili predsjednica Srpske, Željka Cvijanović i srpski član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, kao i predstavnici Ministarstava za finansije i evropske integracije. Tom prilikom napravljen je plan za organizovanje i pružanja pomoći u zbrinjavanju izbjeglica u okviru kapaciteta kojima Prnjavor i Banjaluka raspolažu.
Prema Svatokovim riječima, drugi dio pomoći izbjeglicama iz Ukrajine bi, ukoliko bude bilo potrebe, bio organizovan kroz izbjegličke kampove.
- Mi smo na tom polju ponudili pomoć gradovima iz Ukrajine koji su pobratimi sa društvima Ukrajinaca u Republici Srpskoj. Društva iz Prnjavora bi prihvatala izvjeglice iz grada Židačov, a društvo Ukrajinaca iz Banjaluke bi primalo i zbrinjavolo porodice iz grada Lavova. Naša udruženja iz Prnjavora i Banjaluke su u pobratimskim odnosima sa Ukrajincima iz ova dva grada i imamo odranije čvrste prijateljske odnose i saradnju - kazao je Svatok.
Svatok, koji je predsjedavajući Vijeća nacionalnih manjina pri Parlamentarnoj skupštini BiH, govorio je i izučavnju jezika nacionalnih manjina u Republici Srpskoj o čemu je bilo riječi na nedavno održanom sastanku sa predstvanicima Savjeta nacionalnih manjina pri Narodnoj skupštini Republike Srpske.
On je istako da se u BiH i Srpskoj duži niz godina izučavaju jezici nacionalnih manjina kao što su italijanski u Štivoru kod Prnjavora, ukrajinski u Prnjavoru i Kozarcu kod Prijedora, slovenački u Banjaluci, Prijedoru i Slatini, poljski u Prnjavoru, kao i romski u Tuzli.