Adžić: Gradiška otvorila vrata protjeranim Srbima iz zapadne Slavonije
Adžić je, nakon obilježavanja 27 godina od egzodusa Srba iz zapadne Slavonije, rekao novinarima u Gradišci da je i danas opredjeljenje građana i gradskih vlasti da se okupe i odaju poštu nevinim žrtvama koje su izgubile živote bježeći u koloni prema mostu spasa.
- Gradiška želi i dalje da ostane otvorena za sve ljude dobre volje, ali ne možemo da zaboravimo stradanje nedužnih ljudi, a još veća tragedija je što za zločine počinjene nad Srbima iz zapadne Slavonije niko nije odgovarao - istakao je Adžić.
Predsjednik Udruženja Srba protjeranih iz zapadne Slavonije Krsta Žarković naveo je da Srba porijeklom iz ovog dijela Hrvatske sada najmanje ima na mjestu rođenja, a najviše u Srbiji, Australiji i drugim dijelovima svijeta, dok su pojedini život nastavili u Gradišci i drugim dijelovima Republike Srpske.
- Knjige kažu da Srbi u zapadnoj Slavoniji postoje 700 godina. Nakon svih ratova, nikad i niko od Srba ništa nije naslijedio, uvijek smo proganjani i ubijani i ovo je prvi rat gdje smo spasili živote, iako smo ostali bez teritorije - naglasio je Žarković.
Od 1991. do 1995. godine u zapadnoj Slaviniji stradao je 1.241 Srbin, a samo u akciji "Bljesak", od 1. do 4. maja 1995, poginulo je njih 263, od kojih 107 civila, 43 žene i 12 djece.
Kod spomen-obilježja stradalim Srbima iz zapadne Slavonije od 1991. do 1995. godine, u Gradišci je danas služen parastos i položeni vijenci i cvijeće.
Vijence su položili predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović, izaslanik srpskog člana Predsjedništva BiH Boško Tomić, potpredjednik Narodne skupštine Republike Srpske Denis Šulić, poslanici Narodne skupštine Srpske i Parlamentarne skupštine BiH, te ostali predstavnici republičkih institucija i grada Gradiška, Trećeg pješadijskog /Republika Srpska/ puka i srpskih organizacija proisteklih iz prethodnih ratova.