Kako Šmit i bošnjački politički korpus krše Ustav BiH (VIDEO)
Јasno je propisano da njegov izbor mora da potvrdi Savjet bezbjednosti.
Postavlja se pitanje - da li su Kristijan Šmit i bošnjački politički korpus za poštovanje odluka Ustavnog suda BiH ili ne?
Da je na sceni kršenje domaćeg, ali i međunarodnog prava potvrđuju i visoki funkcioneri Srbije, koji tvrde da se srpski narod nalazi pod izuzetno velikim pritiscima.
Dok je Kristijan Šmit u Savjetu bezbjednosti optuživao Srbe za protivustavno djelovanje, upravo je on kršio odluku Ustavnog suda BiH koja propisuje na koji način se visoki predstavnik bira.
Odluka je donesena 2006. u slučaju Milorad Bilbija, pojašnjava savjetnik srpskog člana Predsjedništva, Milan Tegeltija, a jasno propisuje da je visoki predstavnik član osoblja UN, da ga predlaže PIK, a njegovo imenovanje odobrava Savjet bezbjednosti.
Sve to, za Šmita, ali i bošnjački politički korpus nije bilo relevantno kada su u Ujedinjenim nacijama optuživali Srbe za kršenje Ustava.
- Šta ćemo sad? Hoćemo li poštovati odluke Ustavnog suda ili ih nećemo poštovati? Ili ćemo ih poštovati kad nekome trebaju, a nećemo kad nekome ne trebaju? Tako da ja ne znam više kako da se mi prema tome postavimo, pa sam ja stoga postavio javno pitanje svima onima koji istovremeno tvrde da se radi o legitimnom visokom predstavniku i da odluke Ustavnog suda treba poštovati – da mi objasne da li ćemo poštovati i ovu odluku Ustavnog suda iz 2006 - pita Tegeltija.
Da se na međunarodnoj sceni vodi otvorena kampanja protiv srpskog naroda pokazuje i to što Šmit nije govorio istinu u Savjetu bezbjednosti, tvrdeći da na Balkanu nema mirnog razdruživanja, kaže istoričar Aleksandar Raković.
Primjer mirnog razlaza su izlazak Makedonije iz Јugoslavije i Crne Gore iz saveza sa Srbijom, kaže Raković i dodaje da postoji mogućnost da iz nekih drugih krugova dolaze ideje o ratu, koje je Šmit iznio pred međunarodnim ambasadorima.
- Ukoliko političko Sarajevo i muslimani kao glavni Šmitovi puleni imaju namjeru da započnu neke sukobe, to je onda drugi problem i onda Šmit treba tako da kaže, a ne da svaljuje na srpski narod i Republiku Srpsku koja je krenula putem povratka svojih nadležnosti i zaštite naših nacionalnih interesa u BiH. Dakle, Šmit treba da bude otvoren da je političko Sarajevo u stvari prijetnja - ističe Raković.
Pred Srbijom i srpskim narodom su izuzetno važni dani, jer pritisci postaju sve jači, upozorio je nakon sjednice Savjeta za nacionalnu bezbjednost Srbije, ministar spoljnih poslova Srbije, Nikola Selaković.
- Naša država i najviše državno rukovodstvo izloženi su strahovito velikim pritiscima, pritiscima da prihvatimo dobrovoljno narušavanje teritorijalnog integriteta naše države, pritiscima da prihvatimo dobrovoljno rušenje međunarodnog javnog prava, međunarodnog javno-pravnog poretka i to na svoju štetu - pojašnjava Selaković.
Četiri države povukle su priznanje takozvanog Kosova, rekao je Selaković, a njihova imena će objaviti predsjednik Srbije, kad odluči da je pravi trenutak za to.
Srbija, kaže Selaković, želi da državama članicama Savjeta Evrope da šansu da u junu ne pokrenu postupak prijema Kosova u ovu organizaciju.