Linta: Proslavanje protjerivanja jednog naroda - anticivilizacijsko
- To jasno pokazuje da se Hrvatska nije suočila sa genocidnom zločinačkom ustaškom prošlošću, da živi zarobljena u toj mračnoj prošlosti - rekao je Linta novinarima ispred Crkve Svetog Marka u kojoj je prisustvovao parastosu Srbima ubijenim u hrvatskoj vojno-policijskoj akciji "Oluja".
Linta je ukazao da proslava "Oluje" pokazuje i da, osim časnih pojedinaca, u Hrvatskoj ne postoje snage koje bi odbacile tu ustašku prošlost s ciljem da Hrvatska jednog dana postane moderna država, u kojoj će se poštovati antifašizam, ljudska i manjinska prava, vladavina prava i ravnopravnost.
- Ono malo preostalih Srba u Hrvatskoj su građani "petoga reda" diskriminisani u svim oblastima društvenog života - rekao je Linta.
On je istakao da je nejednak položaj Srba očigledan i kod otklanjanja posljedica katastrofalnog zemljotresa na Baniji, gdje Hrvatska nije obnovila nijednu srpsku kuću.
- Evropska unija je nudila sredstva, a Hrvatska nije htjela da uzme ta sredstva da obnovi tih par hiljada kuća našim ljudima - rekao je Linta.
On je ocijenio da bi Srbija trebalo da stane iza srpskih veterana koje progoni "hrvatsko-muslimansko pravosuđe", ali i da insistira na procesuiranju ratnih zločina nad Srbima.
- Cilj etnički motivisanog hrvatskog pravosuđa je, s jedne strane, zastrašivanje čestitih srpskih boraca da se ne mogu vratiti svojim kućama i boriti za svoja imovinska prava, a, s druge strane, donijeti što više lažnih presuda da bi se opravdao lažni mit o `domovinskom ratu` koji je temelj hrvatske države - rekao je Linta.
On je istakao da taj lažni mit glasi da su Srbija i krajiški Srbi tobože izvršili agresiju, a da je Hrvatska bila žrtva agresije.
- Kako je moguće da su krajiški Srbi mogli da izvrše agresiju na svoje kuće, dvorišta, livade, njive, tamo gdje su živjeli oni i njihvi preci vijekovima? - upitao je Linta.
Vojno-policijska akcija "Oluja" počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije, te jedinica HVO-a na području Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije.
Dan kasnije, 5. avgusta, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i istakla zastavu Hrvatske, dok su kolone izbjeglica preko srpskih teritorija u BiH krenule ka Srbiji.
Prema podacima "Veritasa", tokom "Oluje" iz domova je protjerano više od 220.000 krajiških Srba, a na evidenciji se nalaze imena 1.869 poginulih i nestalih Srba, od kojih 1.220 civila.
Međunarodni sud pravde je u presudi iz februara 2015. godine "Oluju" okvalifikovao kao etničko čišćenje, ali ne i kao genocid, mada svjetski eksperti za tu oblast tvrde da je ta operacija imala sve karakteristike genocida.