X

Za vaš uređaj je
dostupna aplikacija

latinica  ћирилица
Moja Јahorina
29/10/2011 |  16:28 | Izvor: SRNA

SLUŽEN PARASTOS SRPSKIM ŽRTVAMA U HRVATSKOЈ AKCIЈI "OTKOS"

U crkvi Svetog Marka u Beogradu danas je služen parastos srpskim civilima i borcima sa područja opštine Grubišno Polje ubijenim tokom rata u Hrvatskoj u akciji "Otkos".
 - Foto: FONET
Foto: FONET
Milan Bastašić, predsjednik Zavičajnog udruženja "Bilogora", u čijoj organizaciji je služen parastos, rekao je Srni da niko do sada nije odgovarao za ovaj zločin, osim što je u Srbiji osuđen samo za jedno ubistvo Veljko Marić, nekadašnji pripadnik hrvatskih "zengi", koji je uhapšen na bugarsko-srpskoj granici. "On je osuđen samo za jedno nedjelo, a ima puno nedjela, i izdržava kaznu u Srbiji", rekao je Bastašić, poslije održanog parastosa, koji je služilo sveštenstvo crkve Svetog Marka. U napadima paravojnih hrvatskih jedinica, terorističkih grupa i pojedinaca organizovanih ili podržanih od hrvatskih vlasti, ubijeno je 61 lice, a najveći broj poginulih boraca izgubili su život 31. oktobra 1991. godine u sveobuhvatnom hrvatskom napadu na istočnu Bilogoru izvedenom pod kodnim nazivom "Otkos". Većinu stradalih čine civili, a svega troje od njih je izgubilo život u ratnim dejstvima od granata, dok je prebijanjem, mučenjem, klanjem ili vatrenim oružjem usmrćeno je 31 lice, a nekoliko ih je spaljeno poslije izvršenog zločina. Iz udruženja "Bilogora" napominju da je javnosti poznato pet akcija hrvatskih snaga čije tragične posljedice Krajišnici obilježavaju svake godine - "Maslenicu" 22. januara, "Bljesak" 1. maja, "Miljevce" 21. juna, "Medački džep" 9. septembra i "Oluju" 4. avgusta. Međutim, za prvu od njih - "Otkos", u kojoj je po mnogo čemu izvršeno etničko čišćenje bez presedana, jedva da je iko čuo. Istočna Bilogora je prostor na sjeverozapadu današnje Hrvatske, u trouglu koji čine Bjelovar, Daruvar i Virovitica. Prije rata 1991. godine imala je 54 naselja sa brojnim srpskim stanovništvom. Prema hrvatskim izvorima, u direktnom napadu učestvovalo je oko 2 500 pripadnika hrvatskih snaga, a procjene su da je sa rezervama, logistikom i pozadinskim službama broj angažovanih mogao dostići i 20 000. Poslije završenog "posla" uslijedila su ubistva preostalih stanovnika, pljačka, paljevine i miniranja kuća, čak i u selima u kojima ranije nije ni bilo otpora. Rušeni su i devastirani pravoslavni hramovi, tako da su do temelja izgorjele drvene crkve bilogorskog stila, spomenici kulture pod zaštitom Uneska, hram Svetog Dimitrija u Rastovcu sagrađen prije 1700. godine i crkva Uspenija Presvete Bogorodice u Donjoj Rašenici iz 1709. godine".