

Drugi dan glasanja na referendumu uprkos raketnim napadima Ukrajine

Strah od ukrajinskih granata nije spriječio milione glasača u Donjeckoj, Luganskoj, Zaporoškoj i Hersonskoj oblasti da glasaju. Na biralištima su veliki redovi, a glasanje se organizuje i u autobusima kako bi se građanima u pojedinim naseljima olakšalo da daju svoj glas.
Vladimir Visocki, predsjednik Centralne izborne komisije Donjecke oblasti, izjavio je da je izlaznost na referendumu 23,64 odsto, a glasalo je više od 370.000 birača.
Na listićima u Luganskoj i Donjeckoj oblasti birači odgovaraju na pitanje "da li podržavaju priključenje svoje republike Rusiji kao federalnog subjekta“, a listići su odštampani isključivo na ruskom jeziku. U Zaporožju i Hersonu referendumsko pitanje glasi "da li se zalažete za otcjepljenje od Ukrajine, stvaranje nezavisne države i naknadno pristupanje Rusiji“.
U Zaporožju i Hersonu glasa se na ukrajinskom i ruskom jeziku.
Referendum prati i veliki broj međunarodnih posmatrača. Sebastijan Agobijan Lopez iz Urugvaja predstavlja 67 partijskih organizacija koje pripadaju 30 različitih zemalja Latinske Amerike.
- Narod koji ja predstavljam želi da zna da li je situacija ovdje mirna, i da li ljudi glasaju svojom voljom - naglasio je Lopez.
Širom Ruske Federacije građani su okupljeni na trgovima kako bi pružili podršku glasačima na referendumu. U Volgogradu, Krasnojarsku, Groznom, Kazanju, okupljeno je na desetine hiljada ljudi koji nose ruske zastave.
U Kijevu građani, kao i ukrajinski zvaničnici, osuđuju referendum i nazivaju ga lažnim.
Iz Moskve saopštavaju da će se po završetku referenduma i, sigurni su, ulaska Donjecke, Luganske, Zaporoške i Hersonske oblasti u sastav Ruske Federacije, svaki pokušaj Ukrajinaca da preuzmu kontrolu nad tim dijelovima zemlje smatrati napadom na rusku teritoriju.
Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je izmjene i dopune Krivičnog zakonika koji se odnosi na vojnu službu kojima je, između ostalog, predviđena kazna do deset godina zatvora za dezerterstvo ili neodazivanje na služenje vojnog roka. Uvodi se i krivična odgovornost za dobrovoljnu predaju za šta je predviđena zatvorska kazna od tri do deset godina zatvora.