Samoubistvo mladića iz Laktaša ponovo otvara pitanje o brutalnosti na internetu (VIDEO)
Mladić, koji je izvršio samoubistvo, nije izdržao pritisak nakon što je video na kome ga radnik na intervjuu za posao ismijava i snima.
Muškarac koji je snimio i objavio video na društvenim mrežama je priveden.
Nakon ove tragedije, ponovo se otvara pitanje - koliko pazimo šta objavljujemo i dijelimo na društvenim mrežama, ali i koliko je prostor interneta i društvenih mreža zakonski uređen.
Ismijavanje i dijeljenje smiješnog videa osobe koja i ne zna da je snimaju... Dijeljenje videa u kome se prikazuje nasilje, nečiji fizički ili mentalni nedostaci... Zabava 24 sata dnevno - šok i nevjerica 24 sata dnevno. Zvuči poznato? Sve to se zove saučesništvo, a ostavlja trajne posljedice na žrtvu.
- Pogledajte, neko padne, vi to odmah možete da pronađete na društvenim mrežama, čak i ako je smiješan video, meni nije jer je to strašno. A opšta populacija, svi se tome smiju. Odjednom smo ušli u neki nakaradni svijet u kome koristimo informacije, ne znajući čemu one služe i kakve će posljedice izazvati - navodi Snežana Medenica, profesorka psihijatrije na Medicinskom fakultetu u Foči.
Više od 70 odsto mladih na društvenim mrežama je tehnološki nepismeno, kaže Medenica, a to znači da koriste društvene mreže bez svijesti o mogućim posljedicama onoga što dijele. Svaki sadržaj koji predstavlja neku vrstu maltretiranja, svako od korisnika mreža može da prijavi.
Emina Beković iz Centra za bezbjednost na internetu kaže da svaku vrstu nasilja ili uznemiravanja treba prijaviti.
- Poenta je da naučimo da je prijavljivanje prihvatljivo ponašanje i da nemamo strah od toga, strah od odmazde i ucjene - kaže Bekovićeva.
Neovlašćeno snimanje samo je jedan od segmenata Krivičnog zakonika koji može da zaštiti potencijalnu žrtvu.
- Kada je riječ o krivično-pravnoj zaštiti, Krivični zakonik Republike Srpske zabranjuje viša vrsta neovlašćenog snimanja, bilo da je riječ o tonskom zapisu, video zapisu ili, na primjer, fotografiji. Pored zabrane da se takvi snimci načine, zabranjuje se i njihovo distribuisanje, odnosno zabranjuje se činjenje dostupnim takvih snimaka trećim licima, na različite načine koji, naravno, uključuju i zabranu objavljivanja na internetu - pojašnjava Olivera Ševo Grebenar, viši asistent na banjalučkom Pravnom fakultetu.
U slučaju neovlašćenog snimanja i distribuisanja sadržaja, kazne su novčane, ali i zatvorske - do godinu dana. Međutim, kada i dođe do prijave, nastaje problem, jer se Krivični zakonik ne može tako lako prevesti u onlajn svijet, zbog teškoće u dokazivanju. A onlajn svijet sam za sebe zakonski nije uređen.
- Država može procesuirati lice za neki prekršaj ili krivično djelo počinjeno na internetu, međutim, tu dolazimo do problema - ne postoji zakon koji reguliše postupanje na internetu uopšteno ili postupanje na internetu u određenoj oblasti - pojašnjava Igor Popović, viši asistent na banjalučkom Pravnom fakultetu.
Postoji niz pitanja koja nisu definisana, među njima i da li su mreže javno mjesto. Osim miješanja države, postoji i individualni način da se zaštite korisnici, koji mrežama mogu prijaviti maltretiranje.
U slučaju da mreža odbije da ukloni sporni sadržaj, ne postoji zakonski način, trenutno, da je država na to natjera.
Srpski član Predsjedništva Milorad Dodik najavio je izmjene zakonskih okvira za internet uznemiravanje i zlostavljanje, ali i osudio ponašanje zlostavljača.
- Osuđujem sve one koji su snimili i javno širili snimak. Zaslužuju da snose javnu osudu i krivičnu odgovornost. U narednom periodu radićemo na dopuni postojećih zakonskih rješenja, kojima ćemo jače sankcionisati one koji ovim vidom nasilja ugrožavaju druge osobe - naveo je Dodik.
Da bi se spriječile tragedije, ali i učestvovanje u dijeljenju sadržaja koji maltretiraju drugu osobu, neophodno je obrazovanje, tačnije, spoznavanje ne samo mogućnosti, nego i odgovornosti na internetu.
- Svi smo odgovorni, svi koji učestvujemo. Naravno da je najodgovornija osoba koja je kreirala sadržaj, odgovorna je platforma ili digitalni medij, ali i svi ostali koji su učestvovali, da li da su dijelili, lajkovali ili na bilo koji drugi način učestvovali - navodi Dragana Trninić, profesorka na Fakultetu političkih nauka Banjaluka.
Život 22-godišnjaka nepovratno je izgubljen. Moralna ogovornost možda nije zakonska kategorija, ali jeste ljudska. Biti malo više savjestan i odgovoran, kažu stručnjaci, može spasiti nečiji život.