latinica  ћирилица
10/11/2022 |  22:38 ⇒ 22:41 | Autor: SRNA

Održano veče posvećeno Matiji Bećkoviću

U Beogradu je održano veče posvećeno akademiku i pjesniku Matiji Bećkoviću, naslovljeno po jednoj od njegovih pjesama "Nisi ti više mali", gdje su o velikanu govorili njegovi prijatelji.
Beograd - održano veče posvećeno akademiku i pjesniku Matiji Bećkoviću - Foto: SRNA
Beograd - održano veče posvećeno akademiku i pjesniku Matiji BećkovićuFoto: SRNA

O Bećkoviću su u prepunoj sali Ruskog doma govorili Emir Kusturica, Petar Božović, Njegovo visokopreosveštenstvo mitropolit crnogorsko-primorski Јoanikije, Milan Ružić, Miloš Ković, Milo Lompar, a sam Bećković je recitovao svoju poeziju.

S obzirom na to da su svi govornici Matijini prijatelji, svaki od njih je govorio o Matiji na svoj način, te ispričao i poneku anegdotu i šalu.

Mitropolit Јoanikije je rekao da su pjesnici i monasi slični, jer monasi služe Hristu, logosu, a služiti Hristu je poezija, dok pjesnici služe riječi, a pjesnička riječ vodi vječnoj riječi Božijoj, tako da nije slučajno što se i danas sreću i razgovaraju pjesnici i monasi.

- Matija ima dar zdravog izvanrednog humora i uspješno je spojio duboku oštru misao i humor. Zato će njegova poezija ostati vječno blago koje je poklonio svom srpskom narodu - rekao je Јoanikije.

Vladika je rekao da je Bećković pisao dvije službe - o Svetom Savi i o Njegošu, te dodao da bi iz ovih njegovih "službi", da ih nema u crkvi, mogle da se napišu nove o Svetom Savi.

On je naveo da je Bećković u ovom vremenu sreo dva najznačajnija monaha – mitropolita Amfilohija i vladiku Atanasiju, ali i njihovog duhovnog oca Јustina, koji je bio zadivljen Matijinom pjesmom "Bogojavljenje" i ohrabrio ga kao tada još mladog pjesnika da piše što slobodnije i smjelije, jer je u njemu vidio ogroman talenat.

Proslavljeni režiser Emir Kusturica govorio je o Bećkoviću u stilu stend-ap komedije, navodeći rekao da je Matija jedan od rijetkih slavnih ljudi, koji svoje prezime nikad ne priziva u trećem licu.

- Kada Matija govori, šta god da kaže, on još jednom podsjeća da mi nismo od juče. Kada je bio stariji počeo je pripreme za period mladića. Matija se oblači strateški, bez trunke taktike. Matija se plaši da sretne Boga, a kakav će utisak utisak ostaviti na Svevišnjeg, ako pjesnik na sebi nema kostim, koji ga vodi na najviši stepen Danteovog raja - kaže Kusturica.

On je dodao da je sve jasno i da se poezije i zavjere rađaju bez svjedoka, uz stalni nedostatak dokaza.

Prema njegovim riječima, kada Matija govori meteorološki zavod registruje kretanje vazdušne mase iz sfere višeg u zonu nižeg pritiska, vjetrovi rastjeruju oblaki...

Kusturica kaže da su u Matijinoj poeziji vječne teme, da živimo od vječne duše i da nam je važno juče.

- Nismo jedno zbog toga što nismo od juče mučeni po logorima i na kraju optuženi da mi druge mučimo - istakao je Kusturica, koji smatra da će spasa biti u igri sa vječnim temama na glavnoj liniji Matije Bećkovića.

Kusturica je rekao da je Matija prvi u svijetu konstantovao da se more slaže sa bojom njegovog novog džempera i time dao prednost džemperu, a nije uvrijedio more.

- Kada Matija sretne Boga imaće šta da kažu jedan drugom. Da ima pravde, na svijetu bi bio samo jedan Tviter da ljudima uljepša život i da lakše savladavaju životne prepreke - rekao je Kusturica i predlažio da se vlasniku Tvitera Ilonu Masku pošalje apel da udovolji ovoj želji.

Istoričar Miloš Ković je istakao da iz jedne Matijine pjesme jedan istoričar može naučiti više nego iz nekih istorijskih knjiga, a tako je saznao da je Crna Gora dobila naziv po monasima, od crnih riza.

- Dovoljan je jedan stih da pokrene osećanje istorije koje je dublje nego tomovi učenih knjiga. Osjećanje trajanja, kao udaljeno zvono koje neprestano zvoni. Istorija je priča o moralu i zavjetu, o riječi koja je data i na nama je da je držimo, a Srbi su jedan od zavjetnih naroda - naveo je Ković.

On je ispričao anegdotu kada je nakon pokretanja inicijative za odbranu Kosova i Metohije, u dogovoru sa mitropolitom Amfilohijem i Matijom, uslijedio medijski napad na mitroplita, na šta su se i on i Bećković samo smijali, ali da je za njega taj smijeh bio ohrabrenje i dao osjećaj smisla.

Veče je počelo Bećkovićevom recitacijom njegove pjesme "Kad dođeš u bilo koji grad", za koju je Lompar, analizirajući je, rekao da u njoj nema "ni prisanak humora", ali ima ohrabrujuću tugu, jer joj je motiv iščeznuće zauvijek nestale mrtve drage.

Glumac Petar Božović je reciotovao dijelove svoje monodrame "Reče mi jedan čoek", koju je adaptirao iz Bećkovićeve tri poeme.

Ovu manifestaciju je vodio književnik Milan Ružić, koji je na duhovit način predstavio svakog govornika, a za Matiju rekao da je jedan od najboljih gospodara riječi.

Za kraj je Bećković, uz riječi da mu treba malo da se skoncentriše pa da umre, jer bi tako bilo najbolje, ponovo recitovao svoje pjesme.