latinica  ћирилица
30/11/2022 |  18:42 ⇒ 20:13 | Autor: RTRS

Loša medonosna godina za hercegovačke pčelare (VIDEO)

Iza hercegovačkih pčelara je još jedna, peta, loša medonosna godina. Vlasnici većih pčelinjaka uspjeli su da uskladište manje količine meda, koje neće biti dovoljne da pokriju troškove ulaganja. Postojeći broj pčelinjih društava pokušaće da sačuvaju do proljeća, a šta će biti kasnije, ne znaju. Umjesto prošlogodišnjih osam, ovogodišnji podsticaj od šest maraka po košnici, kažu, nedovoljan je da bi spasili svoje pčelinjake.
Med - Foto: RTRS
MedFoto: RTRS

Slavko Bošković iz Mrkonjića kod Trebinja kaže da je loš početak proljeća nagovještavao još jednu lošu godinu. Sezonu medobranja uspio je djelimično da spasi selidbom pčelinjaka u sjeverne dijelove Hercegovine. Ne zna šta se dešava sa prirodom, koja je, kako kaže, sve manje darežljiva prema pčelarima.

- Ovo je već čestvrta ili peta godina bespašnog perioda. Ako ovako bude i dogodine, ja ću prepoloviti broj pčelinjih društava, jer ne mogu da izdržim finansijski - priča Bošković.

Ista briga tišti i ostale pčelare. Posljednjih godina ulaganja u pčelinjake i dobit gotovo su izjednačeni. Mnogi će, tvrde, odustati.

S druge strane, uprkos lošim godinama, sufinansiranjem nabavke opreme i repromaterijala za pčelare i drugim programima, Udruženje pčelara i Grad pokušavaju da stimulišu pčelare da povećaju broj pčelinjih društava. Novca nema dovoljno za stimulisanje više od 260 pčelara, a podsticaj Ministarstva od šest maraka po košnici, koji još nisu dobili, neće biti dovoljan da prehrane i održe postojeći broj košnica.

Kilogram hercegovačkog meda prodaje se za 25 maraka, što je solidno u odnosu na ekonomsko stanje i kupovnu moć. Međutim, tvrde pčelari, problem je što je, u nedostatku prirodnog, sve više patvorenog meda, koji obara cijenu domaćeg i utiče na stagnaciju pčelarstva. Od inspekcijskih organa očekuju stroge kontrole i sankcionisanje.