Drecun: Srbiji mjesto u evroatlantskom partnerstvu, dogovor sa Zapadom da počiva na dogovoru oko KiM
- Mi sada imamo podjelu svijeta – biramo pol moći na kome ćemo se nalaziti, a to je evroatlantski pol moći, jer mi nismo u Aziji. Nama je neophodno da napravimo strateški geopolitički dogovor sa Zapadom. Naše mjesto je tu u evroatlantskom partnerstvu. Dogovor sa Zapadom može da počiva na kamenu temeljcu – dogovoru oko tzv. Kosova. Time ne mislim da bi trebalo da prestanemo da se oslanjamo na Rusiju i da su nam i Rusija i Kina potrebne zbog Savjeta bezbednosti, pošto nećemo da omogućimo tzv. Kosovu članstvo u EU - istakao je Drecun.
On se osvrnuo na izjave specijalnog savetnika američkog Stejt departmenta Dereka Šolea i ocijenio da one ukazuju "na mogućnost da se i oko članstva u međunarodnim organizacijama postigne neko rješenje".
Drecun je naglasio da bi bila moguća tri koraka. Prvi, osnovni sporazum koji ne bi uključivao međusobno priznanje, ali bi stavio tzv. Kosovo na evroatlantski put - što je sintagma koja podrazumijeva ulazak u NATO.
- To znači da je cilj Zapada da se Srbija ne protivi da se tzv. Kosovo učlani u neke evropske organizacije, kao i da se slomi otpor pet članica EU koje se protive članstvu samoproglašenog Kosova - dodao je Drecun.
On je izjavio za N1 da će se nakon večerašnjeg obraćanja predsjednika Srbije Aleksandra Vučića javnosti saznati da li je bilo korekcija francusko-njemačkog predloga za KiM u odnosu na prvobitni prijedlog koji je i on imao prilike da vidi.
- Zanima me da li su napravljene korekcije i da li su one suštinske - rekao je Drecun i dodao da je taj prijedlog samo koncept o kome bi Srbija trebalo da diskutuje, ali da nije ultimatum i da je o njemu moguće postići konsenzus u javnosti.
Koje tačke sporazuma su sporne za Srbiju?
Drecun je naveo i koje tačke sporazuma su sporne za Srbiju pa je rekao da je u prvobitnom prijedlogu sporno to što se kaže da se Srbija neće protiviti članstvu Kosova u svim međunarodnim organizacijama, a ne kaže se kojim i istakao da to onda znači da se odnosi i na Ujedinjene nacije.
Kao sporno je naveo i to što se u prijedlogu kaže da bi ugovorne strane trebalo da poštuju teritorijalni integritet i suverenitet, pravo naroda na samoopredjeljenje, da obje strane priznaju pasoše.
- Tu se zapravo od Beograda traži da ne prizna da jure lažnu državu Kosovo, ali da je tretira kao međunarodni subjekt, odnosno da se prema njima odnosimo kao prema državi - rekao je Drecun uz ocjenu da su ove dvije stvari najspornije.
Istakao je i da u tački 7 prijedloga nema spominjanja Zajednice srpskih opština, već se govori o određenoj samoupravi za Srbe koja je, prema njegovoj ocjeni dosta nemušto definisana.
Naglasio je da je srpska strana rekla da možemo da nastavimo dijalog i da se Srbi vrate u institucije tek kada se formira ZSO i dodao da je i američka strana ta koja inistira na ZSO, ali da Kurti izbjegava i da spomene tu obavezu Prištine.
"Njemačko-francuski prijedlog samo koncept"
Drecun je naveo i da je poslije izjava američkih zvaničnika Dereka Šolea i Gabrijela Eskobara jasnije da bi njemačko-francuski prijedlog trebalo da bude osnovni sporazum i da će se poslije njega nastaviti razgovori, uključujući i druga pitanja i da bi se poslije nekoliko sporazuma došlo do konačne verzije.
Ocijenio je da je "ovo samo koncept“ zbog koga se u javnosti pojavila velika napetost i otvorile mnoge dileme.
Upitan da li bi Srbija trebalo da potpiše sporazum o njemačko-francuskom prijedlogu, Drecun je odgovorio da "mi treba o njemu da razgovaramo".
Ukazao je i da je "javnost osjetljiva na ono što se dešava na KiM, da je lako izazvati nerede i proteste zbog toga, te da bi unutrašnja destabilizacija Srbije destabilizovala čitav region što nije interes Zapada"
- Zato se nudi nešto što je nacrt, a mi bi trebalo da prihvatimo da se diskutuje o njemu postavljajući svoje crvene linije - poručio je Drecun.