Podrška agraru uvećana za 70 odsto; 180 miliona KM na raspolaganju (VIDEO)
Od ukupno 180 miliona maraka, oko 108 miliona biće usmjereno na podršku tekućoj proizvodnji. Pravilnik o raspodjeli podsticaja trebalo bi da bude objavljen u ponedjeljak. Ministar poljoprivrede Savo Minić kaže da je ispoštavno više od 90 odsto zahtjeva poljoprivrednika.
Godina pred nama je za poljoprivrednu proizvodnju vrlo neizvjesna, ali dvoumljenja nema, kaže Nikola Aleksić, poljoprivrednik iz Golog Brda kod Bijeljine. On obrađuje 27 hektara oranice, a obori i štale su puni stoke, te planira proljećnu sjetvu i nabavku nove mehanizacije.
- Mislim da će najavljeni budžet koji je za ovu godinu dosta povećan, dobro doći, a to nam je vjetar u leđa - kaže Aleksić.
Ovogodišnji budžet za podsticaje poljoprivrednoj proizvodnji je 180 miliona maraka. Čak, 70 odsto veći nego prošle godine. Novi pravilnik o podsticajima donosi i nove mjere.
Ministar poljoprivrede, šumarstava i vodoprivrede Savo Minić rekao je da će mljekari uz 25 feninga koje imaju, plus 200 maraka po grlu imati prosječnu premiju od 30 feninga koliko i traže.
Svakog dana, iz šest kuća u selu, Aleksić preuzme oko 350 litara mlijeka. Samo njihovo domaćinstvo, preda na otkup oko 100 litara dnevno.
On kaže da je ostvarivao pravo na premiju za mlijeku i prošle godine i da je isplata bila redovna, što im je mnogo značilo.
Za nabavku nove mehanizacije, ove godine zainteresevon je i Stevo Mišić iz Balatuna kod Bijeljine.
Novim pravilnikom očekuje se povećanje obuhvata korisnika podsticaja za najmanje 6.000 korisnika. Smanjen je donji limit u odnosu na stočni fond, pa će tako podsticaje moći da ostvare i stočari sa 50 ovaca, a do sada je minimum bio 100 grla.
Resorni ministar je naveo da će dizel biti subvencinisan sa 75 feninga po litru, a to je povećanje od 50 odsto. Naglasio je i da će sve mjere koje su imali i voćari i povrtari biti povećane.
Žene i mladi poljoprivrednici u brdsko- planinskim predjelima iznad 600 metara nadmorske visine, ostvaruju i dodatnih 10 odsto podsticaja na poljoprivrednu proizvodnju i domaću radinost. Veća su ulaganja i u seosku infrastrukuru i druge vidove ruralnog razvoja, kako bi se zadržalo stanovništvo na selu, naročito mladi ljudi i njihove porodice.