Šta piše u izvještaju o KiM o kome će raspravljati Skupština Srbije?
U izvještaju se ocjenjuje da za takav razvoj događaja isključivu odgovornost snosi prištinska strana.
U dokumentu se ističe i da Beograd neće odustati od zahtjeva da ZSO bude hitno formirana, kao i da će Vlada Srbije i ubuduće biti usredsređena na neposrednu zaštitu bezbjednosti srpskog naroda u pokrajini, kao i na zaštitu srpskih naciononalnih interesa.
Kako je najavljeno, poslanici će izvještaj o Kosovu i Metohiji razmatrati na Posebnoj sjednici koja počinje u četvrtak, 2. februara, a u radu će učestvovati i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
U izvještaju se navodi da se kriza dijaloga Beograda i Prištine od 2018. godine sistemski razvijala i produbljivala, ali da je tokom ovog izvještajnog perioda došlo do njene krajnje eskalacije.
- Isključivu odgovornost za takav razvoj događaja nesporno snose aktuelne privremene institucije samouprave u Prištini, koje od dolaska na vlast Aljbina Kurtija, u kontinuitetu, pojačavaju sistemsku diskriminaciju Srba uz uporno odbijanje i kršenje svih dogovora koji su do sada postignuti u okviru dijaloga - ističe se u izveštaju.
Tokom ovog perioda prištinsko djelovanje na terenu se drastično intenziviralo kroz brutalno nasilje i prijetnje upotrebom nasilja protiv Srba na KiM.
Priština je od septembra 2022. godine, kako se dodaje, preduzela odlučan pokušaj da izbjegne primjenu obaveza iz do sada zaključenih sporazuma iz dijaloga, i da na terenu nametne jednostrana rješenja koja će maksimalno otežati život i opstanak Srba u pokrajini.
U izvještaju se navodi da o stepenu ugroženosti Srba na KiM svjedoči podatak da su u prethodna četiri i po mjeseca zabilježena 68 etnički motivisana napada, što je 25 odsto ukupnog broja takvih napada na Srbe od dolaska Kurtija na čelo vlade privremenih prištinskih institucija.
- To potvrđuju i posljednji etnički motivisani napadi na Srbe u koje su sve češće direktno ili indirektno uključeni, pored pripadnika ROSU, i pripadnici tzv. kosovskih bezbjednosnih snaga - navodi se u izvještaju i ukazuje da su te naoružane prištinske strukture kosovsko-metohijskih Albanaca 6. januara 2023. godine u punoj mjeri potvrdile antisrpski karakter.
Na Badnji dan, kkao se podsjeća, pripadnik tzv. KBS Azem Kurtaj je u Gotovuši kod Štrpca pokušao da ubije jedanaestogodišnjeg Stefana Stojanovića i dvadesetjednogodišnjeg Miloša Stojanovića.
- Umjesto da jasno osude očit zločin, prištinski zvaničnici su ga okarakterisali kao "napad na mlade osobe" iako je očito da je na mladiće pucano zbog njihove pripadnosti srpskom narodu - ocjenjuje se u izvještaju.
Sličnu logiku u "osudi" događaja upotrijebili su gotovo svi međunarodni zvaničnici u pokrajini, što je teško razumljivo, a još nerazumljivije, kako se navodi, što se napad u Gotovuši odigrao gotovo istovremeno sa predajom odgovora komandanta KFOR-a srpskoj strani o zahtjevu za povratak dijela srpskih snaga na KiM.
Podsjeća se da je Vlada taj zahtjev uputila u jeku krize poslije neosnovanog hapšenja Miljana Adžića i Dejana Pantića, kao i prištinskih prijetnji Srbima koji su mirno protestovali na barikadama.
Navodi se da antisrpski karakter tzv. KBS nije izuzetak, i da su istovjetnu prirodu svaki put sve otvorenije pokazivali pripadnici ROSU, tokom svakog od 19 dosadašnji ilegalnih upada na sjever KIM, da bi teror ROSU, kako se ističe, kulminirao teškim ranjavanjem Miljana Delevića.
U izvještaju se navodi da po istom antisrpskom obrazcu postupaju i oni koji su angažovani u oblasti pravosuđa, što se pokazalo u slučaju Dejana Pantića, o kome se danima nije znalo gdje se nalazi i u kakvom je stanju, dok je Nikola Nedeljković osuđen na osam mjeseci zatvora bez ikakvog osnova.
Ovakvo necivilizacijsko postupanje prištinske strane od septembra 2022. godine prouzrokovalo je više ozbiljnih kriza na terenu i opredijelilo prirodu dijalog u proteklom periodu koji se, kako se ocjenjuje u izvještaju, koristio isključivo kao mehanizam za deeskalaciju tih kriza.
Podsjeća se i da je dogovor po pitanju registarskih tablica postignut u posljednjem trenutku kako bi se izbjegla ozbiljna eskalacija na terenu koju je Priština pokrenula.
Navodi se da je Priština 29. juna 2022. godine donijela dvije nelegalne odluke i pored zahtjeva za preregistraciju vozila na "RKS" tablice donijela je odluku i o ulazno-izlaznom dokumentu za građane koji posjeduje lične karte Republike Srbije.
Srpska strana je kroz odlučno angažovanje predsjednika Republike uspjela da se izbori za sporazum kojim su sačuvanje srpske lične karte i spriječeno je da Priština Srbe pretvori u strance u sopstvenim vjekovnim domovima, navodi se u izvještaju.
Međutim, Priština je nastavila sa primjenom jednostrane odluke o ukidanju legalnih srpskih tablica što je na terenu provociralo ozbiljnu bezbjednosnu krizu.
Svo gaženje postignutih sporazuma uz konstantnu represiju i ugrožavanje bezbjednosti Srba na KiM, primoralo je srpske političke predstavnike sa sjevera da u znak protesta napuste prištinske intitucije.
Podsjeća se da su oni istakli da će se u institucije vratiti kada Priština povuče sve protivpravne mjere povodom srpskih KM tablica i kada formira ZSO.
U izvještaju se ukazuje i da je Priština nastavila grubu represiju nad Srbima na sjeveru, a 8. decembra 2022. godine, pokušala je da izvrši svojevrsnu okupaciju sjevernog dijela Kosovske Mitrovice, kada je oko 300 pripadnika specijalnih snaga nelegalno upalo na to područje grada, a pripadnici ROSU oklopnim vozilom "zalutali" u vrtić u Leposaviću.
Te formacije, pored ilegalnog prisutva na sjeveru KIM, kako se dodaje, odnedavno pripremaju teren za izgradnju svojih stalnih baza koje su koristile za pokretanje akcija neosnovanog i nezakonitog hapšenja Srba, i to mahom, pod lažnim optužbama za ratne zločine, a započeli su hapšenja i zbog navodnog učešća u nasilnim aktivnostima.
Јedno od njih je i neosnovano hapšenje i nečovječno postupanje prema Dejanu Pantić, zbog čega su Srbi na sjeveru KiM pokrenuli masovne mirne proteste uz blokadu lokalnih puteva, na šta je Priština odgovorila dodatnom eskalacijom i pokušala da sprovede hapšenje učesnika.
U izveštaju se napominje da je Priština odustala od eskalacije tek poslije direktnog međunarodnog pritiska, a kriza je formalno okončana 28. decembra, nakon što je srpska strana, zahvaljujući međunarodnoj aktivnosti predsjednika Srbije Aleksandra Vučića izborila da Pantić bude pušten kući.
Osim toga, Beograd je osigurao da prethodno budu dobijene garancije KFOR-a kojim je predviđene da kosovske bezbjednoske snage ne mogu da ulaze na sjever KIM bez odobrenja komandanta KFOR-a i četiri gradonačelnika sa sjevera, i javne garancije EU i SAD, da Priština neće hapsiti ni jednog Srbina koji je učestvovao na mirnim protestima.
U izvještaju je ocijenjeno da je opasno i neodgovorno prištinsko djelovanje dovelo i uticajne međunarodne subjekte do zaključka da je napredak u dijalogu nemoguć, ako se ne krene sa punom primjenom sporazuma od 2011. godine na ovako, a to se u prvom redu odnosu na potrebu hitnog formiranja ZSO.
Ističe se i da srpska strana neće odustati od zahtjeva da ZSO bude hitno uspostavljena u skladu sa principima koji propisuju njene nadležnosti.
- Vlada će i u buduće biti usredsređena na neposrednu zaštitu bezbjednosti srpskog naroda u pokrajini, kao i na zaštitu srpskih naciononalnih interesa - poručuje se u izvještaju.
Srpska strana će nastaviti da kroz mirovnu politiku aktivnog učešća u pregovaračkom procesu onemogući bilo kakav osnov prištinskoj strani za maliciozno i lažno prikazivanje Srbije kao nekonstruktivnog i "remetilačkog faktora" u regionu.
U izvještaju se ocjenjuje i da je Beograd u proteklom periodu od strane EU posrednika i drugih relevantnih međunarodnih subjekata okarakterisan kao konstruktivna strana u svim kriznim situacijama.
Takav pristup zasnovan na spremnosti na kompromis zarad mira u regionu svih građana na prostoru KiM, mnogo je uticao da rješenje svih situacija budu u interesu srpske strane, zaključuje se u izvještaju.