latinica  ћирилица
09/02/2023 |  11:44 ⇒ 13:40 | Autor: RTS

Koliko čovjek može da izdrži ako se nađe ispod ruševina i zašto su ključna prva 72 časa?

Slike ljudi koje izvlače iz ruševina obišle su svijet nakon zemljotresa u Turskoj i Siriji. Doktorka Slađana Antonijević iz Sektora za ljudske resurse MUP-a Srbije kaže za RTS da mnogo faktora utiče na to koliko neka osoba može da izdrži ako se nađe ispod ruševina. Objašnjava i zašto su ključna 72 časa nakon zemljotresa.
Spasavanje iz ruševina (Foto: EPA-EFE/ERDEM SAHIN) -
Spasavanje iz ruševina (Foto: EPA-EFE/ERDEM SAHIN)

Doktorka Slađana Antonijević kaže da su medicinski timovi dio spasilačkih timova u ovakvim situacijama, a objašnjava i kako sve funkcioniše na terenu.

- Medicinski timovi moraju da vode računa o bezbjednosti na prvom mjestu, kako svojoj tako i o bezbjednosti vatrogasaca-spasilaca. Oficiri za vezu dobijaju informacije od lokalnih rukovodilaca gdje će biti raspoređeni, na kojoj lokaciji, a od rukovodioca tima medicinski tim dobija mjesto i ulogu koju će vršiti u toku zbrinjavanja povrijeđenih - kaže Antonijevićeva.

Prvi zemljotres u Turskoj i Siriji dogodio se u ponedjeljak rano ujutru. Na pitanje koliko ljudi koji se nalaze pod ruševinama mogu da izdrže bez hrane i vode, doktorka Antonijević ističe da se računa da je sedam dana maksimum koliko čovjek može da izdrži bez vode, a do tri nedjelje bez hrane.

- Međutim, mnogo faktora utiče na to ako se osoba nađe ispod neke ruševine. Tri faktora su odlučujuća: da li ima vazduha tj. kiseonika, da li je povrijeđen – pošto su izuzetno česte povrede kod zemljotresa, kao i da li mu je dostupna voda - navodi Antonijevićeva.

Pored toga, dodaje da je ključno i koje starosti je osoba, kao i da od njenog zdravstvenog stanja zavisi koliko može da izdrži u takvim uslovima.

- Uvijek zdrave osobe, mlađe, imaju više šanse da prežive nego one koje su starije, gdje je već organizam oštećen - poručuje Antonijevićeva.

Sada se pominju ključna 72 časa nakon zemljotresa, a doktorka Antonijević kaže da su to upravo tri do četiri dana koliko osoba može da izdrži bez vode u teškim uslovima.

- Međutim, tu je odlučujući faktor i spoljašnja temperatura vazduha. Ako je ona visoka, dolazi do bržeg znojenja, brže dehidratacije, organizam brže gubi tečnost i smanjuje se mogućnost preživljavanja. Kada su niže temperature, na neki način se metabolizam usporava, pa daju malo više šansi tim osobama da prežive i bez vode, a ako je baš dosta hladno, to može dovesti do smrzavanja -  objašnjava Antonijevićeva.

Naglašava da su ovo izuzetno teške situacije kada nema dovoljno ljekara i medicinskih sestara koji su na licu mjesta, zbog toga su važni i vatrogasci-spasioci koji su prošli kurseve napredne prve pomoći, kao i da su oni ti koji će najprije pomoći povrijeđenima.