Perišić: Djelovanje USAID-a - ko finansira "strane agente" u BiH
- Ta agencija je viši savezni organ izvršne vlasti u SAD. U oktobru 2012. godine ruske vlasti su zabranile USAID u Rusiji, i to poslije pokušaja izazivanja obojene revolucije (balotnaja revolucija) u Moskvi 2011/12. uoči i poslije predsjedničkih izbora kada je Putin postao po treći put predsjednik. U objašnjenju ruskih vlasti o zabrani stoji da je USAID pokušavao da utiče na političke procese distribucijom grantova organizacijama civilnog društva (NVO), i utičući na rezultate izbore na različitim nivoima - ističe Perišić.
Posebno je uočeno, navodi, djelovanje USAID-a na Sjevernom Kavkazu (Gruzija i Јermenija).
- USAID ima odsjek za tranzicione inicijative. Preko tog odsjeka USAID je finansirao subverzivne operacije na Kubi 2009. godine preko društvene mreže ZunZuneo (ZunZuneo) i to putem SMS. Prije nekoliko dana pokrenute su nasilne demostracije u Gruziji, upravo od strane NVO koji je finansiran od strane USAID-a. Zanimljivo je da je USAID 2021. godine sa Savjetom ministara u BiH postigao sporazum o petogodišnjoj saradnji kroz različite projekte u "podršci ekonomskom i demokratskom razvoju BiH" - navodi Perišić.
Međutim, da li je u pitanju sporazum koji će ubrzati ekonomski rast u BiH ili su razlozi drugačiji?
- Naime, poslije potpisivanja sporazuma u martu 2021. godine, zvanični Vašington je saopštio da se radi o "podršci USAID-a demokratskom vođstvu BiH da ograniči mogućnost za maligne uticaje". Terminologija je poznata. Maligni uticaji se odnose na Rusiju i Kinu, ali ciljaju Republiku Srpsku. Dakle, USAID djeluje legalno, na žalost, uz "asistenciju" Savjeta ministara. Da li su tadašnji srpski ministri uopšte znali šta je USAID? U sporazumu sa Savjetom ministara navodi se i da će djelovanje USAID-a do 2025. godine pomoći BiH da ostvari progres i na putu evroatlantskih integracija. Dakle, jedan od ciljeva je i učlanjenje BiH u NATO, kome se Srpska protivi - navodi Perišić.
Što se tiče djelovanja NVO, kaže, zanimljivo je kako su to rješile SAD.
- SAD su takve aktivnosti zakonski počele da regulišu još 1938. godine. Tada je usvojen zakon pod nazivom "Akt o registraciji stranih agenata" (eng. Foreign Agents Registration Act, FARA). Ovaj zakon je doživio više amandmana, a posljednji je bio 1995. godine. Zakon zahtjeva od agencija, kao i fizičkih i pravnih lica, da otkrivaju svoje izvore finansiranja. Prema ovom zakonu, stranim agentom smatra se lice (fizičko ili pravno), koje djeluje pod rukovodstvom ili pod nadzorom inostranih organizacija i pri tome se bavi političkom djelatnošću u interesima inostranih organizacija. Pod političkom aktivnošću podrazumijeva se djelatnost koja je usmjerena na uticaj na federalne vlasti SAD-a kako bi one promijenile unutrašnju ili spoljnu politiku. Pored toga, u SAD postoji još osam drugih zakona iz raznih oblasti koji tretiraju djelovanje stranih agenata. Dakle, SAD pod budnim okom svojih raznih službi prate svako finansiranje iz inostranstva NVO sektora – ali, s druge strane, učestvuju u rušenju drugih vlada upravo preko "stranih agenata" koje oni finansiraju - istakao je Perišić.
Podsjeća da je Rusija 2012. godine, poslije neuspješne obojene revolucije, koju su vodile NVO finansirane od USAID-a, donijela zakon kojim su dotadašnje neprofitne organizacije dobile status stranog agenta, ako se bave političkim aktivnostima i ako se bave oblikovanjem javnog mnjenja.
- Takve organizacije su strani agenti ako primaju novac i drugu imovinu od drugih država, međunarodnih i globalnih organizacija, stranih državljana. Strani agent se odnosi i na strance koji rade u Rusiji, a prijavljeni su Ruskoj uniji industrijalaca i preduzetnika, kao i registrovane vjerske organizacije sa sjedištem izvan Rusije, strane državne korporacije i državne kompanije, kao i nevladine organizacije koje su oni stvorili. Prema ruskom zakonu, strani agenti se kao takvi moraju registrovati u Ministarstvu pravde i navesti svoj status u svim publikacijama, u medijima i na Internetu - navodi profesor.
Kaže i da se ne zaboravi da je USAID finansirao bezbroj NVO u Ukrajini u periodu od 2004. do 2014. (od poluuspješne "naradžanste" do krvavo uspješne "majdan" revolucije). Zanimljivo je da su te ukrajinske organizacije bile ne samo antiruske, nego uglavnom i neonacističkog usmjerenja. Socijalno, ekonomsko i političko stanje u BiH je veoma rovito, posjeduje mnoštvo elemenata koje mogu poslužiti raznim "nevladinim organizacijama" da djeluju na način kako USAID diriguje. Uostalom, od te američke agencije su plaćeni. Zbog toga vlasti Srpske moraju da obrate pažnju na finansiranja iz inostranstva. Prekid takvih grantova i dotacija veoma brzo i radikalno bi smanjio mogućnost destabilizacije BiH i Srpske. Međutim, da li su vlasti Srpske spremne da donesu zakon o stranim agentima? Izjava predsjednika Milorada Dodika da je potrebno donijeti takav zakon, upravo po ugledu na takav u SAD, nagovještava tu mogućnost. Građani Srpske bi većinski to podržali. Pritisci iz Vašingtona i Brisela bi mogli biti anulirani jasnim navođenjem da takve zakone imaju i zapadne države - zaključuje Perišić.