latinica  ћирилица
30/03/2023 |  12:29 ⇒ 12:53 | Autor: Agencije

Zapadnobalkanska četvorka "probudila" region

Ministar spoljnih poslova Sjeverne Makedonije Bujar Osmani saopštio je juče da je u Skoplju osnovana Zapadnobalkanska četvorka.
Bujar Osmani i Olta DŽaka (Foto: EPA-EFE/GEORGI LICOVSKI, ilustracija) -
Bujar Osmani i Olta DŽaka (Foto: EPA-EFE/GEORGI LICOVSKI, ilustracija)

Tačnije, Osmani je zajedno sa predstavnicima Albanije, samoproglašenog Kosova i Crne Gore pokrenuo inicijativu "Zapadni Balkan KVAD - 100 odsto usklađenost sa spoljnom politikom EU".

Saglasnost o ovoj inicijativi postigli su Osmani, njegova koleginica iz Albanije Olta DŽaka, te zamjenik ministra spoljnih poslova u privremenim prištinskim institucijama Krešnik Ahmeti i spoljnopolitički savjetnik Vlade Crne Gore u tehničkom mandatu Đorđe Radulović. Iz makedonskog MIP je navedeno da je u fokusu njihovog sastanka bila puna usklađenost, kako se navodi, "četiri zemlje grupe KVAD u svjetlu nove geopolitičke realnosti, hibridnih prijetnji, energetske krize i ekonomske posljedice izazvane ruskom invazijom na Ukrajinu, sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU".

Svaka od ovih zemalja pojedinačno, navedeno je u saopštenju, pokazala se kao pouzdan partner NATO i EU, poštujući režim sankcija EU i SAD, ali i kroz humanitarnu i drugu tehničku pomoć Ukrajini. Navedeno je i da im je zajednički strateški cilj da ostvare punu usaglašenost sa odlukama EU puna integracija u Uniju.

Zanimljivo je da su organizatori na svojim zvaničnim profilima na društvenim mrežama isticali to što su iz ove inicijative izostale Srbija i BiH, a posebno Republika Srpska, s obrazloženjem da su nepoželjne jer nisu uvele sankcije Ruskoj Federaciji. Time je antiruski narativ postao alibi za još jedno institucionalno povezivanje prostora koje ekstremni planeri u Tirani i Prištini vide kao "autohtonu", odnosno "prirodnu Albaniju", ističu Večernje novosti.

Na tom putu su vlade Albanije i tzv. Kosova, potpuno nekažnjeno, napravile i konkretne korake. Tako je prije četiri godine potpisan sporazum kojim se Priština i Tirana obavezuju na ujedinjavanje i koordinisanje spoljnih politika, ali i zajedničke ambasade, razmjenu diplomatskog osoblja. Takođe, dvije strane su se saglasile i o stvaranju teritorijalno administrativne cjeline od 30 kilometara unutar Albanije i isto toliko unutar tzv. Kosova tako da su praktično ukinute granice.