Pogledajte kompletno obraćanje Željke Cvijanović Savjetu bezbjednosti UN (VIDEO)
Na početku je Cvijanovićeva rekla da joj je drago da čuje toliko izjava u kojima se kaže da sve vlade čiji predstavnici učestvuju na ovoj sjednici dijele isti cilj, a to je suverena, nezavisna, stabilna, funkcionalna i prosperitetna BiH.
- Imajući na umu ovaj zajednički cilj, željela bih da istaknem tri tačke za koje bi se svaki obaviješteni posmatrač složio da su ključne za postizanje tog cilja. Prvo, i najvažnije: jedini realan put ka ovom zajedničkom cilju je poštovanje Dejtonskog sporazuma, uključujući Ustav BiH, i njegovu formulu za podjelu vlasti između tri konstitutivna naroda u BiH koji dijele dugu istoriju sukoba - ističe Cvijanovićeva.
View this post on Instagram
Kaže da je Ustav BiH pažljivo koncipiran na osnovu uvažavanja ove jednostavne stvarnosti, gdje je uspostavljen sistem sa decentralizovanim nadležnostima i važnim mehanizmima podjele vlasti, čime je svakom narodu dato uvjeravanje da se neće naći pod vladavinom drugih naroda.
- Ovaj pažljivo sastavljen sistem uspješno čuva mir u BiH više od 27 godina. Pošto je Republika Srpska, entitet čiji su me građani izabrali u Predsjedništvo BiH, ovdje pomenuta toliko puta, želim da napomenem da je Republika Srpska u Dejtonu usaglasila, sa ostalim stranama, da bude dio izrazito decentralizovane BiH u kojoj sve nadležnosti pripadaju entitetima osim nekoliko koje Ustav izričito povjerava institucijama na nivou BiH - navodi Cvijanovićeva.
U decenijama nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, ističe da je BiH izvitoperena u znatno centralizovaniji sistem, skoro u potpunosti zahvaljujući stranim intervencijama, a ne pravnim, demokratskim djelovanjem.
View this post on Instagram
- Ako već svi dijelimo zajednički cilj, a to je suverena, nezavisna, stabilna, funkcionalna i prosperitetna BiH, onda najvažnije što Savjet bezbjednosti i njegove članice mogu da urade jeste da riječju i djelom podrže Dejtonski sporazum i osude postupke kojima bi ovaj, pažljivo zamišljen i Ustavom BiH zagarantovan, sistem mehanizama uzajamne kontrole bio uništen. Drugo, uprkos žustroj retorici, bezbjednosna situacija u BiH je, u stvari, sasvim stabilna, što je nedavno potvrdio i EUFOR. BiH uopšte nije bure baruta kakvim je prikazuju neki koji traže veću stranu intervenciju i kontrolu nad BiH - navodi Cvijanovićeva.
Kaže da je tačno da se BiH često nalazi u stanju političke tenzije, ali to stanje je tipično za većinu demokratija, uključujući i mnoge čiji su predstavnici danas ovdje.
- I ovdje dolazimo do treće tačke. Prijetnja po stabilnost BiH ne dolazi od oštrih političkih izjava, nego prevashodno iz nedosljednog sprovođenja Dejtonskog sporazuma. Јednostavno rečeno, ako se dogovor postignut u Dejtonu ne bude poštovao, nema nade da će BiH uspjeti. Dejton se ne poštuje na dva posebno opasna načina. Prvi je nezakonito modifikovanje uloge visokog predstavnika iz posrednika u autokratu sa neograničenim ovlašćenjima, koja idu mnogo dalje od strogo ograničenog mandata usaglašenog Aneksom 10. Dejtonskog sporazuma - rekla je Cvijanovićeva.
Ta despotska ovlašćenja, kaže, čak su veća od ovlašćenja nekog stranog namjesnika, pošto visoki predstavnik tvrdi da uživa potpuni imunitet od bilo kakvih ograničenja ili nadzora.
- Visoki predstavnici, koji nemaju gotovo nikakvo relevantno iskustvo u regionu i jedva da imaju kvalifikacije za takvu ulogu, jedan za drugim donosili su odluke bez mogućnosti da druga strana iznese svoj stav, bez konsultacija sa izabranim organima ili zvaničnicima u BiH, i van ikakvog propisanog procesa, i to su učinili bez ovlašćenja ovog savjeta ili nekog drugog važećeg pravnog instrumenta ili međunarodne organizacije - navodi ona.
Ove diktatorske mjere, navodi Cvijanovićeva, za rezultat su imale poplavu ishitrenih, nepromišljenih i ponižavajućih odluka - više od 460 zakona i propisa, 110 amandmana na ustave entiteta i 249 kazni izrečenih pojedincima van sudskog procesa, sve bez ikakvog zakonskog ovlašćenja ili nadzora.
- Uprkos opšte prihavećnom stavu, čak i među bivšim visokim predstavnicima - da je tvrdnja visokog predstavnika da vlada odlukama potpuno nezakonita, Šmit je brzopleto najavio nove, remetilačke odluke, kojima je razbjesnio velike segmente društva BiH.
- Svojim najnovijim dekretima, čiji je cilj izmjena krivičnih zakona u entitetima BiH, iznova se ruga vladavini prava u još jednoj drskoj uzurpaciji demokratskih prava građana BiH da sami upravljaju svojom zemljom – prava koja je ovaj Savjet dužan da štiti. Štaviše, neposredno prije mog dolaska na ovu sjednicu, Šmit, čije imenovanje nije odobreno u Savjetu bezbjednosti, zaprijetio je da ću, ako se budem drznula da dovedem u pitanje njegov legitimitet pred ovim savjetom, dobiti odgovor koji mi se neće svidjeti. Odnos koji Šmit pokazuje prema izabranim zvaničnicima u BiH, nažalost, tipičan je stav većine stranih zvaničnika koji prolaze kroz BiH - kaže Cvijanovićeva.
Njihov arogantan, kako kaže, prezriv i ohol odnos prema legalno izabranim domaćim zvaničnicima, koji uživaju široku podršku naroda, i institucijama u BiH je, u najmanju ruku je beskoristan, a postaje posebno apsurdan kada ove diplomate oštro kritikuju entitete zato što su predložili zakone koji su istog sadržaja kao i zakoni koji se već godinama primjenjuju u njihovim matičnim državama.
- Zanimljivo je da se ovi zvaničnici, koji svakodnevno rade na uzurpiranju ustavnih nadležnosti demokratski izabranih zvaničnika u BiH, žale kada lokalni zvaničnici odbiju da im se potčine i poštuju ovlašćenja koja su nezakonito prisvojili, a onda nas optužuju za "nedostatak komunikacije". Diktatorska vladavina visokog predstavnika ne samo da je očigledno nezakonita, nego i potpuno kontraproduktivna, o čemu posljednjih godina svjedoče i bivši visoki predstavnici - navodi srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH.
Ističe da prijeteće prisustvo OHR-a i njegovi stalni pokušaji da mikroupravlja BiH, guše demokratski proces i podrivaju nesmetan unutrašnji dijalog i pomirenje koji su ključni za budući uspjeh BiH.
- Zaista, nepromišljeno uplitanje OHR-a češće stvara nego što rješava probleme, što pokazuje način na koji je izazvao i rasplamsao polemiku u vezi sa vlasništvom nad javnom imovinom. U početku je bilo opšte priznato da Ustav javnu imovinu ostavlja entitetima, što je stav koji je poslužio kao osnov za brojne zakone BiH, koji su još uvijek na snazi, a koji je svojevremeno potvrdio i Ustavni sud BiH. Entitetsko vlasništvo nad javnom imovinom priznaje se čak se i u izjavama koje su 2008. godine dali ili podržali uticajni strani zvaničnici. Ovo pitanje ni u jednom trenutku nije bilo sporno sve dok bivši visoki predstavnik Pedi Ešdaun, sa svojim tipičnim imperijalnim stavom, nije intervenisao i tako otvorio čitavu polemiku. Nakon nekoliko godina, tačnije 2012. godine, kada su strane u BiH postigle dogovor o pitanju javne imovine, tadašnji visoki predstavnik Valentin Incko ga je poništio, prosto zato što ga nije izdejstvovao OHR i zato što mu se nije sviđao - objašnjava Cvijanovićeva.
Neizvjesnost u pogledu pitanja javne imovine, koja je kako kaže, nastala isključivo zbog mešetarenja OHR-a, sada koči saradnju i napredak u BiH, jer su se ovog pitanja uhvatili oni koji žele dalju centralizaciju BiH suprotno Ustavu.
- Ako će BiH ikada biti suverena, nezavisna, stabilna, funkcionalna i prosperitetna, onda vladavina u BiH mora da leži ne u rukama neizabranih stranaca koji donose despotske dekrete prema svojim željama i sklonostima, nego u rukama Ustava i njenih građana, u skladu sa demokratskim načelima i vladavinom prava. Mislim da je svim članovima Savjeta nepobitnost navedenog očigledna, mada je možda posebno jasna mnogim zemljama čiji su predstavnici ovdje prisutni i koje imaju ponosnu istoriju oslobođenja od despotske imperijalne vlasti određenih stranih sila. I članovi ovog savjeta moraju priznati da su vladavinu prava dužni poštovati ne samo lokalni lideri u BiH, nego i oni strani zvaničnici koji godinama ignorišu ili čak aktivno podrivaju Ustav BiH usaglašen u Dejtonu, koji redovno i nonšalantno krše odredbe Bečke konvencije, kojima se zabranjuje uplitanje stranih diplomata u domaću politiku, i koji utiču na sudske predmete koji bi trebalo da se rješavaju isključivo u skladu sa Ustavom i uz stvaran pravosudni integritet - kaže Cvijanovićeva.
Navodi da ovo ukazuje na drugu veliku prijetnju po ustavni poredak u BiH.
- Nažalost, najveću izvitoperenost ustavne strukture BiH izazvala je upravo institucija koja je formirana da je štiti – Ustavni sud BiH. OHR se često žali da entiteti ne poštuju odluke Suda. Isti taj OHR licemjerno je naredio da su njegove odluke nedodirljive kada je riječ o postupcima pred sudovima u BiH. Zanimljivo je i da se OHR nikada ne bavi razlozima zbog kojih se odluke Suda nailaze na skepticizam, a to su korumpiranost sudskog procesa zbog miješanja i uticaja samog OHR-a, uz uticaj određenih stranih sila, kao i činjenica da kontrola nad Sudom leži u rukama trojice stranih sudija - kaže Cvijanovićeva.
Ove strane sudije, navodi ona, za koje je predviđeno da budu u sastavu Suda samo prvih pet godina njegovog rada, ne žive u BiH, nisu studirali pravo naše zemlje, ne govore lokalne jezike, i donose nemušte odluke za koje se mnogi slažu da zvuče kao politički akti sastavljeni da se udovolji određenim stranim silama, a ne kao pravno utemeljene odluke.
- Kada neki sud ignoriše etičke standarde u pravosuđu i ustavna ograničenja sopstvenih ovlašćenja i donosi odluke koje su ultra vires, taj sud prirodno gubi poštovanje građana i drugih grana vlasti. Kada su takve odluke proizvod glasačkog bloka stranih sudija koji su podložni uticajima sa strane, jasno je zašto takvim odlukama nedostaje kredibilitet.
Upravo u kontekstu ove potpune uzurpacije demokratskog procesa u BiH spolja i korupcije našeg pravosuđa treba shvatiti takozvanu "secesionističku retoriku" i druge političke izraze krajnje frustracije u BiH - navodi Cvijanovićeva.
Što se tiče Republike Srpske, istiće Cvijanovićeva, njena zvanična politika ostaje onakva kakva je oduvijek i bila, Republika Srpska je opredijeljena za suverenitet i teritorijalni integritet BiH i ustavni poredak utvrđen Dejtonskim sporazumom, a prije svega je posvećena miru.
- Međutim, nije spremna da prihvati nezakonitu, despotsku vlast visokih predstavnika i neustavne odluke Ustavnog suda, da se njena ustavna, demokratska prava gaze, niti da se tretira kao kolonijalni posjed određenih stranih sila. Republika Srpska se nekako našla u orvelovskoj situaciji gdje se negodovanje zbog narušavanja i degradacije Dejtonskog ustava smatraju antidejtonskim. Licemjerje takvih navoda, koje dolaze od nekih koji aktivno podrivaju Ustav usaglašen u Dejtonu, prosto je zapanjujuće - ističe srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH.
Ako bi članovi ovog savjeta pročitali najnoviji izvještaj OHR-a u ovom kontekstu, onda bi ističe Cvijanovićeva, možda shvatili da mnogima od u BiH taj izvještaj zvuči kao izvještaj kolonijalnog namjesnika matičnom ministarstvu, u kom se žali da mještani, koji su previše zatucani i necivilizovani da bi sami sobom vladali u ustavnoj demokratiji, ne poštuju i ne cijene dobronamjeran despotizam njegovog gospodstva.
- A ako članovi Savjeta pročitaju najnoviji izvještaj Republike Srpske, vidjeće da se Republika Srpska ne može optužiti da je neka "odmetnička država" samo zato što poziva strane zvaničnike da poštuju međunarodno pravo i ustavna demokratska prava građana BiH - kazala je Cvijanovićeva.
Јoš jednom se zahvalila članovima Savjeta na brizi za budućnost njnjnnj zemlje.
- Tražim od Savjeta da podrži BiH insistiranjem na potpunom sprovođenju slova Dejtonskog sporazuma i osudi strano miješanje u BiH kojim se podriva Sporazum, krši vladavina prava, korumpira naš pravosudni sistem i ometa politička saradnja unutar BiH. Kao najvažnije konkretne korake u tom pravcu, ovaj savjet treba jednom za svagda da jasno stavi do znanja da visoki predstavnik nema despotska ovlašćenja da odlukama upravlja BiH i da potvrdi da domaće institucije na svim nivoima vlasti imaju pravo da donose odluke u skladu sa našim ustavom - ističe Cvijanovićeva.
Uvjerena je da BiH može imati uspješnu budućnost ako se Dejtonski sporazum bude dosljedno sprovodio uz podršku ovog savjeta.