latinica  ћирилица
07/06/2023 |  18:30 ⇒ 21:36 | Autor: RTRS

Ambasadori PIK-a o imovini i predsjedniku Srpske; Dodik: Sumnjivi skup ljudi koji se lažno predstavljaju (VIDEO)

Okončana je dvodnevna sjednica Savjeta za sprovođenje mira u BiH. Kristijan Šmit tvrdi da je dobio punu podršku svih članica PIK-a da radi kao visoki predstavnik. Iako nije legalno izabran u Savjetu bezbjednosti UN. Rekao je da će u parlamentarnu proceduru uputiti prijedlog zakona o državnoj imovini, ali da je odluka na domaćim vlastima. Zaprijetio je Miloradu Dodiku ali nije htio da otkriva čime.
OHR - Foto: RTRS
OHRFoto: RTRS

Predsjednik Republike Srpske odgovorio je da Kristijan Šmit nije izabran u skladu sa Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma i da je sjednica PIK-a skup ljudi koji se lažno predstavljaju i izgledaju dovoljni sami sebi. Ruska Federacija od prošle godine ne učestvuje u radu Savjeta za provođenje mira.

Kristijan Šmit ponovo se obrušio na Milorada Dodika i vlast u Republici Srpskoj. Zbog kako je rekao secesionističke retorike i zakonskih prijedloga koji po tumačenju PIK-a ograničavaju sloboda govora, djelovanje civilnog društva i stigmatitzuju manjine, mada nije naveo nijedan primjer da potkrijepi svoje tvrdnje. Kao ni za tvrdnje da je Srpska u finansiskom kolapsu.

- Republika Srpska i ponašenje koje dolazi otuda, bilo je dosta zastupljeno u PIK-u, neprihvatljivo je na bilom koji način pričati o secesiji, niko nema pravo na otcjepljenje. Јa mu neće dati čast da mu kažem koji su koraci koje ću da poduzmem ali mora biti svejstan činjenice dabi moglio biti povučeni određeni koraci - rekao je Šmit.

Komentarišući sjednicu PIK-a na kojoj se u najvećoj mjeri govorilo o tzv državnoj imovini predsjednik Srpske ponovio je da Kristijan Šmit nije imenovan u skladu dejtonskim procedurama a da Savjet za sprovođenje mira nije ni predviđen tim sporazumom. I da su raspravljali o pitanjima koja prema Dejtonskom sporazumu i ne spadaju u domen visokog prdstavnika, pod uslovom da je legalno izabran.

- Dakle, sumnjiv skup ljudi koji sebe nazivaju međunarodnom zajednicom iako je svima jasno da je riječ o grupi zapadnih zemalja, sa koga su poslate identične poruke koje slušamo posljednje skoro tri decenije - naveo je Dodik.

Iako se spekulisalo Kristijan Šmit nije nametnuo Zakon o državnoj imovini. A to neće ni uraditi već će nakon što OHR-ova Radna grupa sačini preporuke o raspodjeli imovine između svih nivoa vlasti, dostaviti pridjelog zakona u PS BiH, ali nije precizirao kada. Odbio je da kaže ko su članovi Radne grupe i da li među njima ima pravnika iz Republike Srpske. Ponovio je stav PIK-a da je rješavanje tog pitanja uslov za zatvaranje OHR-a.

- I opet dolazimo do pitanja da li je entitetska, kantonalna, državna, opštinska... U suštini vidimo da u skladu sa međunarodnim pravom, prvo pravo raspolaganja ima država međutim to ne sprečava nikoga da se nađe razuman način, dođe do kompromisa, do odluke šta pripada kome odnosno šta ko može da koristi i na tome radi ta Grupa, ali odluka je na domaćim organima da donesu odluku o tome - kaže Šmit.

Kao polaznu osnovu za rješevanje pitanja tzv državne imovine Radna grupa i PIK uzimaju Sporazum o sukceciji iz 2001-ve godine, kasnije odluke US BiH kao i Šmitove kojima se poništavaju zakoni i oduzima pravo Srpskoj da gazduje šumama, vodama i poljoprivrednim zemljištem. Izbjegao je direktan odgovor na pitanje zašto uporno instistira na raspodjeli nečege što je Dejtonom određeno kao imovina entiteta a u Ustavu BiH ni slova nema o tzv državne imovine.

- Želim da im poručim da što se tiče Republike Srpske, nećemo se odreći svoje državne imovine, svojih dobara. I Republika Srpska i Federacija i BiH ali i garanti Dejtonskog spoprazuma: EU i SAD i Velika Britanija i Njemačka i Ruska Federacija potpisali su 1995. godina da imovina pripada Republici Srpskoj i Federaciji BiH - naveo je delegat u Klubu Srba Doma naroda PS BiH Radovan Kovačević.

Šmit je u nemilosti sarajevskih medija zbog nametanja izmjena Ustava Federacije koji se doživljava na štetu Bošnjaka. Da bi im se dodvorio u jednom ternutku Šmit je rekao da se osjeća kao Bošnjak i iskazao empatiju za bošnjačke žrtve u Srebrenici. Nije bilo prilike da ga pitamo da li može da zamisli da se osjeća kao Srbin, možda bi tada shvatio zašto Republika Srpska ne da imovinu, koja je tapija na njeno i postojanje Srba na ovim prostorima.