Košarac: EU - spoljnopolitički cilj, ali ne po svaku cijenu
Košarac je rekao da su prioriteti koje je Evropska komsija zadala BiH značajna tema za razgovor, te da treba uložiti napore iako postoje teme oko kojih na zajedničkom nivou nema saglasnosti.
On je rekao da je Republika Srpska tu potpuno racionalna, te da srpski predstavnici kroz mehanizam koordinacije i ustavne nadležnosti nastoje riješiti određena pitanja.
- Trebamo nastaviti razgovore kako bi nastavili evropski put, ali ne na način kako to neko želi da modelira i prikaže u ružičastom obliku, nego zbog činjenice da je još validna odluka Predsjedništva BiH da je EU spoljnopolitički cilj BiH - rekao je Košarac.
Prvo, smatra Košarac, treba sačuvati subjektivitet i suverenitet Republike Srpske, i to onim elementima koje je Srpska unijela u Dejtonski mirovni sporazum, a ne na način nekih političkih percepcija o modeliranju nove strukture vlasti.
Košarac je istakao da je kandidatski status samo "šarena laža" i da EU ima dvostruke aršine, te da je kretanje BiH moguće jedino kroz mehanizam koordinacije.
- Bilo je rečeno da će, onda kada BiH dobije status kandidata, OHR biti ugašen i da neće biti stranaca u institucijama BiH. Šta imamo danas? Imamo apsolutno nepromijenjeno stanje - rekao je Košarac za Srnu.
Košarac je istakao da rješavanje unutrašnjih pitanja u BiH, nerijetko koče zarobljeni politički odnosi u kontekstu šta će reći evropska delegacija.
HRABRIЈE ZAŠTITITI DOMAĆU POLjOPRIVREDNU PROIZVODNjU
On je, govoreći o pomoći poljoprivrednicima, koja će im biti potrebna zbog kiše koja je intenzivno padala u periodu sjetve, naveo da se na zajedničkom nivou mora hrabrije pristupiti zaštiti domaće proizvodnje.
- Mi u strukturi imamo dosta zarobljenih političkih odnosa, u kontekstu stava šta će reći evropska delegacija. Napori koje čini Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske i Vlada Srpske u cjelini kroz implementaciju politike zaštite domaće proizvodnje su vidljivi i moraju biti nastavljeni zajednički - rekao je Košarac.
On je istakao da je primarna proizvodnja mnogo razvijenija u Republici Srpskoj u odnosu na FBiH, te da iz toga i proizilazi potreba da se ti poljoprivredni proizvođači i zaštite.
- Pripadam kategoriji ljudi koji zagovaraju vidljive odluke zaštite domaće proizvodnje. Nama je nepovoljan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i kada to kažete, onda imate problem od onih koji to tumače kao kršenje i narušavanje kredibiliteta ove zemlje - rekao je Košarac i poručio da ne treba štiti interese EU, nego građana BiH.
On je rekao da je potpuno neopravdano da se svježe i rashlađeno crveno meso u BiH može uvesti bez ikakvih obaveza, a da uvoz istog takvog mesa u zemlje regiona podliježe određenim finansijskim obavezama.
Košarac je rekao da se slični problemi pojavljuju i pri donošenju odluke o stalnoj zabrani izvoza oblovine, te da i u tom kontekstu treba afirmisati politke vlada Republike Srpske i FBiH.
- I tu imamo različita tumačenja zbog različitih uticaja pojedinaca iz evropske delegacije - rekao je Košarac i podsjetio da odluka o zabrani izvoza oblovine iz BiH ističe 31. jula, te da se nada da će biti produžena i uvedena trajna zabrana izvoza oblovine.
HRVATSKA NEKOREKTNA I BЈEŽI OD TEME TRGOVSKA GORA
On se osvrnuo i na nedavnu zajedničku sjednicu Vlade Hrvatske i Savjeta ministara koja, kako je ocijenio, nije dala nikakve rezultate, te istakao da su Trgovska gora, granica i imovina i dalje tri otvorena pitanja u odnosima dvije zemlje.
Košarac je rekao da Hrvatska ne pokazuje interes za rješavanje problema u vezi sa izgradnjom odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori.
- Hrvatska ne želi partnerstvo na način da problem sa izgradnjom odlagališta bude riješen, a zajednička sjednica je to i potvrdila. Bio sam prinuđen da tražim da se ta tačka mora naći na sjednici ili sjednice neće biti. Bilo je mučno insistirati na tome da Trgovska gora mora biti među prve tri tačke dnevnog reda - rekao je Košarac.
On je ocijenio da je Hrvatska potpuno nekorektna prema građanima Republike Srpske i Federacije BiH i da bježi od te teme, te da aktivnosti sprovodi kao da nema obavezu po osnovu međunarodnih potpisanih sporazuma.
- Mi od svojih namjera nećemo odustati i sve što smo uradili u zemlji, kroz ekspertski i pravni tim, kroz strategiju pravnog djelovanja, obezbjeđivanja sredstava iz budžeta Republike Srpske i budžeta FBiH za istraživanja, ne odustajemo od toga da tražimo prijatelje koji će nam pomoći u implementaciji "evropskih standarda" - poručio je Košarac i pojasnio da su evropski standardi takvi da se otpad skladišti na mjestu nastanka, što u odnosu sa Hrvatskom nije slučaj.
- Postoje različita tumačenja evropskih zvaničnika i to je ono što nas zbunjuje i zbog toga nemamo povjerenje u evropske institucije. Evropska delegacija u BiH po tom pitanju ništa nije uradila - rekao je Košarac.
On je istako da su razgovori o toj temi obavljeni i sa ministrom inostranih poslova Mađarske Peterom Sijartom, koji je iskazao stav Mađarske da BiH treba istrajati u zahtijevima za primjenu evropskih standarda.
- Iz razgovora sa ministrom inostranih poslova Slovenije /Tanja Fajon/ dobili smo uvjerenje da je ta zemlja potpuno spremna da preuzme sav otpad koji nastane u Krškom i spremna da ne dijeli 50 odsto otpada", rekao je Košarac i najavio da je za ovu sedmicu planiran sastanak i sa predstavnicima austrijske vlade, te da očekuje da će ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Bojan Vipotnik uskoro organizovati sastanak u sekretarijatu EKSPO konvencije
Očigledna je, kaže Košarac, namjera Hrvatske da te aktivnosti razvija u pravcu komercijalizacije.
- Da sutra, nekim drugim zemljama, koje nemaju takva odlagališta, komercijalno ustupi svoje kapacitete. Za nas je to neprihvatljivo - naglasio je Košarac.
CILj - VIŠE INTEGRISANIH GRANIČNIH PRELAZA
Košarac je rekao da će Ministarstvo na čijem je čelu, u narednom periodu raditi i na otvaranju više integrisanih graničnih prelaza, jer je za tim iskazana potreba poslovne zajednice.
- Iskazana je potreba da zagovaramo integrisane granične prelaze Sremska Rača, s obzirom na činjenicu da nam je Srbija važan spoljnotrgovinski partner iz kvote CEFTA. Imamo tu i prelaz Kotroman – Vardište, kao i most "Bratoljub" u Bratuncu - pojasnio je Košarac.