Milivojević: Srbi neće odustati od postojanja na ovim prostorima
Milivojević je istakao da je Pogrom "Oluja" izvršen prije 28 godina materijalni dokaz da je riječ o progonu srpskog naroda sa prostora Hrvatske i o klasičnom etničkom čišćenju na kraju prošlog vijeka, što naporosto ne smije da se zaboravi.
- To je nešto što srpski narod u cjelini ne smije da zaboravi. Zbog svih ovih prijetnji koje i dalje postoje nad srpskim narodom i njegovom sudbinom i na vjekovnim ognjištima i na pokušajima da se on dalje proganja, važno je jedinstvo srpskog naroda i tako treba razumjeti i ovo zajedničko obilježavanje koje će biti u Prijedoru - rekao je Milivojević.
Kada je riječ o zajedničkoj sjednici dvije vlade, Milivojević ističe da je to potpuno u skladu sa Dejtonskim sporazumom i potreba je da se i na ovaj način da do znanja da srpski narod nema namjeru da odustane od svojih vijekovnih ognjišta, niti od svog opstajanja na ovim prostorima.
Srpski narod se, dodaje on, samo bori i zalaže za svoja vjekovna prava, ne ugrožava nikoga i želi da stavi do znanja da je njegov opstanak na prostorima na kojima je vijekovima živio, nacionalni interes srpskog naroda u cjelini.
- To tako i treba razumjeti. To nije upereno ni protiv koga, ne dovode se u pitanje prava drugih naroda i nikoga na ovim prostorima, već je to samo obilježavanje nečega što je civilizacijsko pitanje i što je u funkciji jedinstva i opstanka srpskog naroda na ovim prostorima - rekao je Milivojević za Srnu.
On je istakao da je smisao obilježavanja Dana sjećanja na Srbe ubijene u hrvatskoj zločinačkoj akciji "Oluja" da se to stradanje ne zaboravi.
- Postoji tendencija nekih stranih i domaćih faktora u BiH da se značaj toga u Hrvatskoj minimizira i da Srbi budu na strani koja snosi krivicu za sve - naveo je Milivojević.
Obilježavanje Dana sjećanja na sve stradale i prognane Srbe u Pogromu "Oluja" biće održano sutra u Prijedoru na Trgu majora Zorana Karlice, u organizaciji odbora vlada Republike Srpske i Srbije za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova.
Pogrom Srba u "Oluji" počeo je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije, te jedinica HVO-a na području Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije.
Dan kasnije, 5. avgusta, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i istakla zastavu Hrvatske, dok su kolone izbjeglica preko srpskih teritorija u BiH krenule ka Srbiji.
Prema podacima Veritasa, tokom "Oluje" protjerano je više od 220.000 krajiških Srba, a na evidenciji se nalaze imena 1.869 poginulih i nestalih Srba, od kojih 1.220 civila.
Međunarodni sud pravde je u presudi iz februara 2015. godine "Oluju" okvalifikovao kao etničko čišćenje, ali ne i kao genocid, mada svjetski eksperti za tu oblast tvrde da je ta operacija imala sva obilježja genocida.