latinica  ћирилица
14/09/2023 |  18:20 ⇒ 19:58 | Autor: RTRS

Reagovanja iz Srpske: Šmit i dio međunarodne zajednice doveli do raspada BiH (VIDEO)

Kristijan Šmit, putem sarajevskih medija, ponovo prijeti i iznosi neistine na račun Republike Srpske.
Republika Srpska - Foto: RTRS
Republika SrpskaFoto: RTRS

I još tvrdi da bi, bez OHR-a i stranih sudija u Ustavnom sudu došlo do konflikata i raspada BiH.

Iz Srpske mu odgovaraju da su upravo Šmit i dio "međunarodne zajednice" doveli do raspada BiH.

I to nije sve. Šmit se ogolio kada se pravdao Komšićevom savjetniku Slavenu Kovačeviću, o pitanju presude iz Strazbura. Tako je upao u sopstvenu zamku.

Da je Evropski sud za ljudska prava prihvatajući apelaciju Slavena Kovačevića o ukidanju konstitutivnosti naroda, "osramotio OHR", stav je Komšićevog savjetnika.

Odgovorio je na prozivke Kristijana Šmita nazivajući ih "potpunim promašajem".

Po prvi put Šmit priznaje činjenice, a to je da ne može mijenjati Ustav i Dejton i nametati zakone i odluke po ličnom nahođenju, već to mora prepustiti zvaničnim institucijama.

- Gospodin Kovačević zna jednako dobro kao i ja da to nije uopšte nešto što ja mogu promijeniti, nego da je to nešto što mora ili promijeniti Parlament, u stvari gdje se mora naći neki dogovor - rekao je Šmit.

I tu se Šmit ogolio. Priznao je da ne može mijenjati zakone ni Ustav i da je to u nadležnosti institucija BiH. Zašto su onda prema Srpskoj drugi aršini?

Poštuje Strazbur, odluku prepušta Parlamentu BiH, a kada je riječ o imovini Republike Srpske, prijeti nametanjem zakona u ličnoj režiji. A zna da odredbe Dejtona i Ustav, ne može mijenjati.

- Iako Kristijan Šmit nije visoki predstavnik, ipak počinje pokazivati da ponešto razumije. Evo, pokazao je da shvata da visoki predstavnik ne može mijenjati odredbe Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH. Јoš je ostalo da shvati da ih ne može ni dopisivati, pa da nas prestane maltretirati pričom o državnoj imovini tim nadležnostima i kojekakvim radnim grupama - izjavio je pravnik Ognjen Tadić.

Čemu onda Šmitova farsa s radnim grupama koje pripremaju Zakon o tzv. državnoj imovini? Zna da sve zakone na nivou BiH donose oba doma Parlamentarne skupštine.

- Republika Srpska neće dozvoliti promjenu statusa imovine. Proveli smo privatizaciju državnog kapitala, upravljali svim resursima, nikakvih problema nije bilo. Ne može Šmit doći neki neimenovani i reći "ja mislim drugačije". Ne može to promijeniti - izjavio je predsjednik Srpske Milorad Dodik.

Osvrnuo se predsjednik Republike i na Šmitove tvrdnje o konfliktu i raspadu BiH ako Ustavni sud napuste stranci a Kancelarija OHR-a bude zatvorena, što su, podsjećamo uslovi Evrope za ulazak BiH u Uniju.

- Oni su doveli do raspada BiH, Šmit i međunarodna zajednica i to je njihov cilj samo to ne vide Bošnjaci u BiH. Oni misle da oni njima nose dobro. Analizirajte i napravite analizu njihove politike u zadnjih 20 godina. Umjesto da sjednu sa Srbima i Hrvatima i dogovaraju, oni osporavaju konstitutivnost Srba i Hrvata i misle da će na taj način proći - rekao je Dodik.

Šmitove teze o konfliktu komentarisao je i ministar spoljnih poslova u Savjetu ministara Elmedin Konaković. On BiH vidi kao zemlju šansi, ali nije rekao koliko te "šanse" blokiraju stranci.

- Priče o konfliktu derogiraju sve ono što radimo. Mi pričamo o BiH kao zemlji šansi, zemlji prilika. Svi ovdje dobro znaju šta se dešava kad se krene u neka radikalna rješenja - naveo je Konaković

Na napade, prijetnje i, kako kažu, uzurpatorski stav Kristijana Šmita, i danas iz Srpske reaguju udruženja proistekla iz Odbrambeno-otadžbinskog rata.

Kako je moguće da on otvoreno prijeti jednom predsjedniku Republike i misli da srpski narod neće stati u odbranu njegovu i neće preduzeti ono što treba da preduzme da bi se odbranio od takvog napada i takvog zlouma - istakao je predsjednik Udruženja logoraša Republike Srpske Anđelko Nosović. 

A nije se Kristijan Šmit libio komentarisati ni Dan Republike Srpske 9. januar.

Na njegovu najavu da ima čvrstu volju da spriječi obilježavanje ovog datuma, istoričar Miloš Ković ukazao je da jedan narod bira svoja znamenja – grb, zastavu i praznik i da o tome Šmit ne može da govori jer je prošlo vrijeme kada su strani kolonizatori mogli to da čine.