Navršile se 32 godine od zločina hrvatskih snaga na Koranskom mostu
Tog 21. septembra 1991. godine pripadnici MUP-a Hrvatske i "zengi", ispred mosta na rijeci Korani u Karlovcu, zaustavili su dva vojna kamiona ЈNA.
U kamionima su se iz kasarne "Mekušje" u kasarnu "Logorište" prevozili pripadnici aktivnog i rezervnog sastava ЈNA, koji su odložili oružje nakon pregovora i obećanja hrvatske strane da će biti pušteni.
Odmah po predaji jedna grupa zarobljenika, uglavnom aktivnih pripadnika ЈNA, odvezena je u prostorije policije, a druga grupa od 17 vojnika srpske nacionalnosti, uglavnom rezervista iz kordunaškog sela Krnjak, sprovođena je pješice preko Koranskog mosta.
Čim su stupili na most, pojavila su se uniformisana lica sa fantomkama i započela "krvavi pir" nad zarobljenicima, od kojih su 13 likvidirali, pri čemu su nekoliko njih zaklali dok su ležali, a većina je ubijena hicima iz automatskog oružja u stojećem položaju.
Trojica, među njima i jedan sa teškim povredama, spasila su se skokom sa mosta, a četvrti se u toku noći, takođe teže povrijeđen, izvukao ispod mrtvih saboraca.
Za ovaj, jedan od prvih zločina u ratu devedesetih godina prošlog vijeka nad pripadnicima ЈNA, karlovački specijalac Mihajlo Hrastov osuđen je 2015. godine na četiri godine zatvora zbog krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – protivpravnim ubijanjem i ranjavanjem neprijatelja.
Iz "Veritasa" ocijenjuju da se hrvatsko pravosuđe za 23 godine trajanja procesa "proslavilo" sa ukupno sedam presuda istom čovjeku za isto krivično djelo, da bi ga na kraju ipak proglasilo zločincem, paralelno od njega praveći i žrtvu i heroja.
"Izrečena kazna se tumači i kao nagrada ubici Hrastovu za preuzimanje odgovornosti za inkriminisani događaj, priznajući da ih je sam pobio, i to u iskonstruisanoj nužnoj odbrani, u koju mu nisu na kraju povjerovali ni Vrhovni, ni Ustavni sud njegove države", ističe "Veritas".
Kako napominje, u aprilu 2016. godine osuđeni ratni zločinac Hrastov je otišao na dosluženje ostatka izrečene kazne, sa koje je, nakon što je odslužio dvije godine i 10 mjeseci zatvora, pušten na uslovni otpust.
Iako izvedeni dokazi ukazuju da je u likvidaciji rezervnog sastava ЈNA učestvovalo najmanje tri lica i da je pucano iz najmanje dva različita oružja, nadležno tužilaštvo, dodaje se u saopštenju, još se ne oglašava po pitanju eventualnog proširenja optužbe na ostale izvršioce i naredbodavce.
ЈNA je u to vrijeme bila jedina legitimna i regularna vojska u SFRЈ, u čijem sastavu je formalnopravno bila i Hrvatska.
Hrvatska država je za zločin na Koranskom mostu porodicama likvidiranih žrtava na ime naknade štete, po pravosnažnim presudama parničnog suda, isplatila oko 11,7 miliona kuna /oko 1,6 miliona evra/, dok su postupci za preživjele žrtve još u toku.
Uprkos osuđujućoj presudi za ratni zločin izrečenoj od domaćih sudova, Hrastov je u Hrvatskoj postao "ikona branitelja i simbol domovinskog rata", koji je na 30. godinu od zločina dobio i svoj mural u gradu u kojem je počinio zločin.
Istovremeno je i most na kojem je zločin počinjen, odlukom karlovačkog Gradskog vijeća, dobio naziv po specijalnoj jedinici policije "Grom", čiji je pripadnik bio i osuđeni ratni zločinac Mihajlo Hrastov.