Nekadašnja srpska sela u Zavidovićima danas više ne postoje
Gligorić je naveo da je u Vukovinama do 1995. godine bilo tridesetak srpskih domaćinstava sa oko 150 stanovnika, a selo je imalo svoju vodu i struju, kao i groblje na koji su sahranjivani Srbi iz pet sela - Vukovine, Šiktari, Cvjetovine, Stakići i Pantelići.
On je dodao da do danas nijedan mještanin Vukovina, Cvjetkovina i Šiktara nije ostvario pravo na povratak i obnovu imanja i da taj prostor više ne postoji.
- Od 2002. do 2004. godine sam predavao zahtjev za donaciju. Nisam je dobio jer u Vukovinama više nema puta, vode ni struje - izjavio je Gligorić.
On je rekao da vode u selu više nema jer su je Bošnjaci preusmjerili svojim naseljima, a nijedna federalna ustanova nije spremna da se struja sprovede iz Vozuće koja je na 1,5 kilometar udaljenosti do Vukovina.
Gligorić je dodao da je u tim okolnostima bio prisiljen da manji objekat sagradi na porušenom majčinom imanju u Vozući.
- Bilo je i tu sporenja oko struje jer je nisu htjeli priključiti oko dvije do tri godine. Imao sam i problem sa priključkom vode, dugo nisu ni to dozvoljavali, ali sam i to na kraju riješio - naveo je Gligorić za Srnu.
On je rekao da, uprkos pritiscima, ne želi da proda imanje od oko 70 dunuma površine u Vukovinama s obzirom na to da su u seoskom groblju sahranjeni otac i brat koji su poginuli tokom Odbrambeno-otadžbinskog rata.
- Često su navaljivali da prodam, međutim, to sebi ne mogu dopustiti. Kažu zarasta, odgovaram da to nije njihov problem! Sijeku šumu i kažu narašće opet, ali neće. Samo što se obnovi, oni je ponovo sasijeku - naveo je Gligorić.
On je ukazao i na problem sa održavanjem groblja, sa krstačama koje datiraju još od 1800. godine i ukazuju na viševjekovno postojanje Srba na ovom području. Put je blokiran, kaže Glikorić, zbog čega su mještani morali izgraditi novi u dužini većoj od 500 metara vlastitim sredstvima u iznosu većem od 10.000 KM jer lokalna vlast u Zavidovićima u tome nije htjela učestvovati.
Gligorić je rekao da se stara o lokalnom groblju, da organizuje akciju košenja i zagrađivanja, kako bi se nekadašnji mještani imali gdje okupiti tokom proljećne molitve.
Duško Gligorić je kao dvadesetosmogodišnjak zarobljen u mjestu Kesteni 11. septembra 1995. godine, a oslobođen 24. marta 1996. godine.
Pukom srećom je preživio višemjesečno zarobljeništvo i u Kestenima, Banovićima i Tuzli, za vrijeme kojeg je prebijan i mučen.
Za danas je zakazana hitna sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH na kojoj bi poslanici trebali da razmatraju prijedlog mjera i aktivnosti na poboljšanju bezbjednosti povratnika u BiH.
Grupa bošnjačkih poslanika zatražila je da Predstavnički dom razmatra, kako su forumulisali, "učestale napade na povratnike" na teritoriji Republike Srpske i prijedlog mjera i aktivnosti na poboljšanju njihove bezbjednosti u cijeloj BiH.