Sud BiH odbio optužnicu za ratni zločin nad Srbima u Јošanici; Preživjeli pitaju - zar ubistvo djeteta nije dovoljan dokaz ? (VIDEO)
- "Ubijajte redom, ne ostavljajte ni ono što bešika ljulja". Pod ovom komandom su 1992. na Nikoljdan, krsnu slavu većine domaćinstava, pripadnici tzv. Armije BiH upali u Јošanicu. Njih 600 zvjerski su ubijali starce, žene i nejač, uništavali i palili kuće i okućnice, pa i srpske voćnjake.
- Tetak Vlasika mi ovako kaže – užas je bio kad sam vidio da siluju Zorku pred njenom dvoje djece, pred Draganom i Draženom i kaže kad su je već silovali onda su joj odrezali uši nos i izvadili oči, a onda su je tek zaklali - priča Velimir Đurović.
Slavko Đorđević, svjedok srpskog stradanja u Gornjoj Јošanici kod Foče, kaže da je to bio maskar.
- Tu mi je stradala sestra i zet. Da su oni njih ubili metkom, ne bi bila tolika tuga, nego su napravili masakr od lica ljudi - prisjeća se Đorđević.
Najstarija žrtva imala je 88 godina. Najmlađa Danka - dvije godine.
- Troje nedužne djece – Dragana 10 godina, Dražen 7, mala Danka dvije i po godine, 12 bračnih parova, 21 žena, Rade Pljevaljčić od 90 godina, pa evo još jednom pitam zar su oni bili vojna meta. I kako sam ponavljala svih ovih 30 godina, ako Јošanica nije ratni zločin, onda zločin ne postoji - kaže Dušanka Lalović, svjedok srpskog stradanja u Gornjoj Јošanici kod Foče.
Sve ove žrtve, za Sud BiH su "legitimni vojni cilj". Pod ovim obrazloženjem sud je odbio optužnicu protiv 13 tadašnjih komandanata i pripadnika zelenih beretki. Žalbu na sudsku odluku priprema Tužilaštvo BiH.
- Sud je svoju odluku obrazložio da su navedena mjesta bila legitimni vojni cilj s čim se Tužiteljstvo BiH ne slaže, jer je optužnicom obuhvaćeno stradanje 75 osoba, uglavnom civila, 31 žena, malodobne osobe uključujući i dijete od dvije godine koje nikako ne mogu biti legitimni vojni cilj, što je i stav stručnog vještaka - istakao je Boris GRrubešić, portparol Tužilaštva BiH.
Da pred sudom govore o zvjerskim zločinima tzv. Armije BiH u Јošanici, pripremalo se oko 300 svjedoka. Odbacivanjem evidentnih dokaza, bh pravosuđe želi zatvoriti priču o stradanju Srba, poručuju iz republičkih organizacija proisteklih iz proteklog rata. Na odluku Suda - ogorčeni.
- Da li je malo 56 nevinih civila koji su postradali u Јošanici da se to kvalifikuje kao ratni zločin? Da li je malo troje djece koja su ubijena, starci od 88 godina, da li je to sve za pravosudne institucije na nivou BiH malo da bi se podigla optužnica 31 godinu nakon što se desio ovaj zločin - poručio je Viktor Nuždić, v.d. direktora Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica.
Isidora Graorac, predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila, kaže da se srpske žrtve ne tretiraju na isti način kao i sve druge žrtve.
- Srpske žrtve se ne tretiraju na isti način kao druge žrtve i smatramo da Sud i Tužilaštvo definitivno nisu opravdali postojanje i s toga možemo slobodno pozvati naše predstavnike u pomenutim pravosudnim institucijama da se povuku jer je evidentno da ni sud ni tužilaštvo ne sude pravično - istakla je Isidora Graorac.
Sa ponižavanjem srpskih žrtava nastavlja i međunarodna zajednica. Ovako iz Srpske vide izmjene Zakona o Memorijalnom centru u Potočarima koje je nametnuo Kristijan Šmit, a kojim će biti formiran Institut za nauku i obrazovanje.
- Dođe ti čovjek koji je potomak fašista i naroda koji je počinio Holokaust i onda nama drži predavanja na tu temu - istakao je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske.
Da bi tema predavanja instituta mogla biti revizija istorije i potpuno zatiranje srpskih žrtava, upozoravaju iz Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila.
- Formiranje tog instituta može biti jako opasno jer nas negdje tamo daleko može predstaviti kao narod koji nije počinio ono što se tumači da je počinio i narod koji ne zaslužuje da živi u Republici Srpskoj koju je svojom krvlju stvorio i koju treba da brani pod svaku cijenu - dodala je Graorac.
Pravde za srpske žrtve nema, ali ima amnestije za zločince, naglašava ministar rada i boračko-invalidske zaštite Danijel Egić. Ovakve odluke su, zaključuje, glavna prepreka na putu pomirenja.