SRPSKA TRAЈNA KATEGORIЈA I OZBILjAN POLITIČKI FAKTOR

Bivši predsjednik Republike Srpske Rajko Kuzmanović smatra da "Srpska i Federacija BiH treba da budu visoko decentralizovane jedinice, a BiH labava federacija sa isključivo ustavom propisanim nadležnostima, kao što je predviđeno izvornim Dejtonom". U intervjuu Srni Kuzmanović je naglasio da je Republika Srpska "ustavna kategorija i tekovina domaćeg i međunarodnog prava". "Kao državotvorna jednica - entitet, ona je nastala i egzistira na tri bitna, stalna i stabilna elementa: na volji građana, na domaćem pravu (Ustavu) i međunarodnom pravu (Dejtonski sporazum)", pojasnio je Kuzmanović. On navodi da je Srpska stalna i stabilna kategorija, zaštićena međunarodnim ugovorom, koji se u pravilu ne mijenja, već se izvršava i primjenjuje po sistemu: "Pacta sund servanda" - ugovori se moraju poštovati. Prema njegovim riječima, Dejtonski mirovni ugovor je jedino rješenje za BiH, koje u ovom času nema alternativu, a svako vraćanje na pozicije devedesetih godina može donijeti samo lošije ili nikakvo rješenje za BiH. Bivša predsjednica Republike Srpske Biljana Plavšić ističe da je Srpska za 20 godina postojanja postala ozbiljan politički faktor u regionu, te da cilj srpskog naroda u BiH nije bio stvaranje "velike Srbije", nego goli opstanak. Plavšićeva je u intervjuu Srni, povodom 20 godina postojanja Republike Srpske, ocijenila da je Srpska u proteklim godinama uspjela da obnovi duhovnost i identitet srpskog naroda, koji je bio katastrofalno razoren u prethodnom komunističkom režimu koji je trajao 45 godina, te da je srpski narod prošao golgotu, a iz ovog posljednjeg rata izašao "pročišćen, duhovniji, bez ogorčenosti i mržnje". Ona je ocijenila da je ubistvo srpskog svata na Baščaršiji, u Sarajevu, uoči početka rata u BiH, Srbima najavljivao povratak u 1941. godinu, zbog čega se kod svakog Srbina i u čitavoj naciji javio spontani nagon za opstankom. Nekadašnji predsjednik Republike Srpske Mirko Šarović ističe da je Srpska generacijski projekat. "Mijenjaće se i stranke i političari i lideri, ali sve nas spaja i ujedinjuje ljubav, poštovanje i odgovornost prema Srpskoj", ističe Šarović. On je u intervjuu Srni istakao da je akt o proglašenju Srpske Republike BiH 9. januara 1992. godine prevashodno bio u funkciji "zaštite naroda od galopirajuće krize i ratne najezde, koja se naslućivala, i odgovor na raspad tadašnje zajedničke jugoslovenske države". "Danas imamo Srpsku, značajnu autonomiju, i samo smo na korak od onog što su bile narodne nade i stremljena u periodu njenog osnivanja", rekao je Šarović i podsjetio da osporavanja Srpske u kontinuitetu traju od 1992. godine do danas, na čemu su sve važnije bošnjačke stranke iz Federacije BiH proteklih godina gradile svoju politiku. Nekadašnji predsjednik Republike Srpske Dragan Čavić smatra da je Srpska 20 godina od nastanka sačuvala svoju suštinu i da je sasvim dovoljno administrativno, političko i istorijsko rješenje za Srbe u BiH. Čavić je u intervjuu Srni upozorio da Srbi u BiH Srpsku gledaju kao "stečeno pravo", a Bošnjaci i Hrvati kao "stečenu nepravdu" i da će na toj temeljnoj političkoj razlici predstavnici druga dva naroda uvijek tražiti priliku da izvrše prekompoziciju van dejtonskog okvira, ali da se to ne može desiti bez volje Srba. "Istorijska borba srpskog naroda na prostoru BiH nikada nije bila završavana na način da je dobio bilo kakvu vrstu administrativno-teritorijalne samouprave. Kada uzmemo činjenicu da je nakon raspada Јugoslavije, koji se najkrvavije odvijao na prostoru BiH, jedina administartivna, teritorijalna i politička novost - Republika Srpska, onda je jasno koliku političku dimenziju za Srbe u BiH ima njen nastanak", objasnio je Čavić. Njegovo preosveštenstvo episkop zvorničko-tuzlanski Vasilije izazio je radost što se ove godine obilježava 20 godina od stvaranja Srpske kao jednog dijela BiH, što su Srbi "svoji na svome" i što dijele život sa svima onima koji sa Srbima žele da žive u miru i jednakosti, slobodi i plemenitosti. "Radosni smo što imamo našu državu, jer po prvi put je imamo na teritoriji BiH što, naravno, ne znači da mi ne prihvatamo BiH. Na cijeloj teritoriji BiH svetinje su našega roda, drevne svetinje od Svetoga Save na ovamo", rekao je vladika Vasilije u intervjuu Srni povodom 20 godina od osnivanja Srpske. Bivši predsjednik Savezne vlade Јugoslavije Momir Bulatović ocijenio je da je mir u BiH najveći kapital za Republiku Srpsku i da će ona nesumnjivo znati da razriješi svoje probleme u uslovima mira i neponavljanja grešaka koje su se desile prije 20 godina. Bulatović je povodom 20-ogodišnjice osnivanja Republike Srpske rekao Srni da Srpska ne bi trebala da snosi posljedice nelogičnih odnosa između druga dva konstitutivna naroda u BiH. On kaže da su postupci koje je Republika Srpska napravila u posljednje vrijeme i odlučnost koju pokazuje predsjednik Milorad Dodik, nešto što nju izdvaja iz BiH. Srpski akademik Milorad Ekmečić smatra da Republika Srpska ima daleku budućnost, te da nije slučajno što je Srbima dato gotovo 50 odsto teritorije BiH, jer mu je dato ono što su izgubili u Hrvatskoj, što treba prihvatiti kao činjenicu. Ekmečić je ocijenio da je Dejtonski sporazum bio razgraničenje na Balkanu između Srba i Hrvata, na prvom mjestu, a da je nađeno područje i za bosanske muslimane. Prema njegovim riječima, velike svjetske sile, a na prvom mjestu SAD, snose istorijsku odgovornost da su "razbile osinjak koji je na Balkanu uvijek bio gnijezdo iz koga su se rađale veliki svjetski brodolomi". Istoričar Čedomir Antić smatra da je Dejtonski sporazum u mnogome revidiran, ali da se Republika Srpska održala, i upozorava da su "međunarodni protektori svojim ekstremizmom učinili da postoje dvije mogućnosti: da ne bude BiH ili da ne bude Srba u BiH". Antić vjeruje da će, dokle god bude postojala BiH ovakava kakva je danas, ostati i "međunarodna zajednica" (u stvari dio EU i SAD). "U odnosu na sporazum po kome 49 odsto teritorije treba da bude u sastavu Republike Srpske, više od jednog procenta ukupne teritorije BiH je osporeno Srpskoj i to, pre svega, lošom arbitražom oko granice i onda jednom nepravednom odlukom oko statusa Brčkog. Drugi problem jeste što je ukinuta vojska Republike Srpske, a BiH nije demilitarizovana, što je je licemjerje svoje vrste, dok je treći problem pitanje stvaranja suštinski nedemokratske, birokratske strukture na nivou BiH", pojasnio je Antić u intervjuu Srni. Ruski akademik i istoričarka Јelena Guskova smatra da se Republika Srpska za 20 godina njenog postojanja ekonomski i politički učvrstila i postala faktor koji danas drži cijelu BiH i predstavlja njen najbolji dio. Guskova je rekla Srni da je srpski narod u BiH iskoristio proteklih 20 godina da stane na noge, zbog čega je RS danas postala "centar srpstva". "To se ne odnosi na ujedinjenje srpskih teritorija nego duhovno ujedinjenje srpskog prostora, zato što Srbija nažalost danas ne može da igra takvu ulogu", ocijenila je Guskova. Prema njenim riječima, Dejtonski sporazum je danas jedinstveno uporište za RS da bude samostalna u okviru BiH, ali je u momentu kada je potpisan on smatran lošom varijantom. Ona je dodala da je tokom devedesetih bilo mnogo planova, uključujući Kutiljerov, Vens-Ovenov i Oven-Stoltembergov i da je plan zapadnih sila bio potpuno uništenje RS i stvaranje unitarne BiH sa jednom vlašću u Sarajevu. Politički analitičar iz SAD Stiven Mejer u autorskom tekstu za Srnu povodom 20 godina postojanja Republike Srpske istakao je da još nisu napisana posljednja poglavlja raspada Јugoslavije, navodeći kao mogućnost i raspad BiH na dvije ili čak tri države. Mejer je istakao da to potpuno moguće, ali da zavisi od toga da li će vlast iz Banjaluke smatrati da je korisno održanje skoro fiktivne "države BiH". "Ta odluka zavisiće od toga da li vlast iz Banjaluke vjeruje da je, i trenutno slaba unija sa Federacijom BiH, u interesu Srpske. BiH postoji kao `odgovarajuće pakovanje` za Srpsku, jer trenutno je po Banjaluku bolje da `trpi` postojanje BiH nego da se proglašenjem nezavisnosti `krčka u međunarodnom loncu`", naglasio je Mejer.