Priroda nudi lijek za sve bolesti
Ratne okolnosti su Mileta dovele ispod "Ćopićevog mrkog Grmeča", iz rodne Јasenice kod Krupe na Uni, do plahovite Drine i njene kotline.
Izbjegao je sa porodicom u Srebrenicu, a onda se trajno preselio u Bratunac. I u Podrinju se nastavio družiti sa prirodom. Brzo je upoznao predjele i bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta kojima raspolaže.
Osim Podrinja, često ide i na Romaniju, gdje bere određene vrste bilja u potpuno čistom prirodnom ambijentu.
Mile svaki slobodan dan koristi da provede u prirodi ili da od njenih plodova pravi lijekove.
On ide nečujno, laganim koracima kroz šumu, poput plesa. Pažljivo bira i bere plodove, vodeći računa da ne ubere sve, jer je priroda dom svih i uvijek dio treba da ostane u prirodi.
Od ubranih ljekovitih trava i gljiva pravi lijekove koji imaju široku primjenu u liječenju, ali i preventivi.
O biljnom svijetu dosta je naučio od oca, a dodatna usavršavanja i istraživanja nastavio je kasnije kada je počeo da pravi određene tinkture, mješavine, meleme i čajeve.
- Sjećam se zimi kada je hladno da je čitava kuća mirisala na zovu i lipu. Onda kada zavlada grip komšije su dolazile i tražile malo čaja za djecu i ukućane od moga oca - priča Mile.
Kada je odrastao nabavio je literaturu kroz koju je naučio još dosta o biljkama i njihovim svojstvima.
PODRUČЈE NACIONALNOG PARKA "DRINA" BOGATO RIЈETKIM LjEKOVITIM BILjKAMA
Njegovo sadašnje stanište je priroda srebreničkog i bratunačkog kraja, a često ide i na Romaniju gdje bere određeno bilje.
- Dolaskom u Srebrenicu upoznao sam taj kraj, posebno Bijele vode kao stanište više izuzetnih ljekovitih trava među kojima i poznata trava iva. Kasnije sam upoznao šire područje, grupa nas ljubitelja prirode i ljekobilja često i u određeno vrijeme idemo na Romaniju gdje beremo određene trave i druge plodove - rekao je Vajkanović.
On je naveo da je područje Nacionalnog parka "Drina" bogato ljekovitim biljem, ali i rijetkim biljkama koje je teško naći na drugim mjestima.
Vajkanović dodaje da su na ovom području biljke iva, te čubar, odnosno planinski vrijesak ili, kako ga u Srbiji zovu, rtanjski čaj, jedne od rijetkih, a tome doprinosi nezagađeno i čisto područje.
On ističe da će zbog nestručnog branja neke trave vrlo brzo biti ugrožene, poput ive.
Prema njegovim riječima, ljudi iz ovog kraja dobro poznaju većinu biljaka, ali ih ne koriste često, poput virka, gaveza, ćuranovog repa i mnogih drugih.
- Prirodni čajevi imaju boju i miris, a samim tim sačuvana je njihova ljekovitost. Ipak, umjesto da biljke uberu svježe i osuše, mnogi danas odlaze u prodavnice zdrave hrane gdje kupe čajeve koji su izgubili svoju vrijednost, skladišteni u magacinima i bez efekta - kaže Mile.
Nakon penzionisanja svoje slobodno vrijeme je posvetio prirodi i porodici. Iz ljubavi i hobija, ali i podrške kućnom budžetu, krenuo je ozbiljno da se bavi izradom određenih tinktura, mješavina, melema, ekstrakata i čajeva koji koriste ljudi iz čitavog regiona.
VEOMA TRAŽENI ČAЈEVI I TINKTURE ZA NAЈTEŽE BOLESTI
Posebno interesovanje je za tinkture i čajeve koji se prave za najteža oboljenja kod žena.
- Čajevi i tinkture su se pokazali veoma dobro i dosta su traženi. Biljke i gljive beremo na Romaniji i na Bijelim vodama kod Srebrenice, tamo gdje je nezagađeno i čisto područje. Ti predjeli su bogati i ljekovitim gljivama koje koristim za pripremu određenih tinktura - objašnjava Vajkanović.
Ljekovite gljive pokazale su se veoma djelotvorne kod najtežih oboljenja, karcinoma. One su u stanju da uspore rast kancerogenih ćelija, a pokazale su djelotvornost kod pacijenata koji idu na hemoterapije i zračenja.
- Ukoliko se ekstrakt tih ljekovitih gljiva počne koristiti na petnaest dana prije hemioterapije, nakon procesa hemioterapije imuni sistem i krvna slika su očuvani, nema pogoršanja, što je veoma bitno za liječenje i oporavak" - priča Mile.
On kaže da mu se veliki broj ljudi do sada obratio kako bi došli do tih ekstrakta, a njegov osnovni motiv je da pomogne ljudima.
- Nažalost, danas je ljekobilje popularno i ljudi naplaćuju stotine evra za čajeve i ekstrakte, a ja to radim simbolično da pokrijem troškove i pomognem ljudima koliko mogu - navodi Mile.
GLjIVA ČIЈE ЈE STANIŠTE U KINI I ЈAPANU RASTE I KOD NAS
On je rekao da je na teritoriji opštine Srebrenica pronašao rijetku ljekovitu gljivu ganoderma lucidum /ganoderma lucidum/, čije je stanište u Јapanu i Kini. Mnogi je još zovu i hrastova sjajnica i to je jedna od najljekovitijih gljiva, koja raste na hrastovim stablima, panjevima i oborenim deblima.
- Ta gljiva se može naći i kod nas, nije česta, ali je ima. Njena ljekovitost je velika i savjetujem da se nikada ne uberu sve i da se neka ostavi za dalju reprodukciju. Barem ja tako radim - objašnjava Mile.
Vajkanović je i strastveni lovac i ribolovac, ali kako kaže, voli prirodu, uživa u njoj i odgovorno se ponaša prema okolini.
- Imamo ozbiljne probleme zbog nestručnosti ljudi, posebno u branju ljekovitih trava i gljiva. Mnogo toga polako nestaje, jer se bere nestručno, ništa se ne ostavlja za dalju reprodukciju, beru se i male i veliki gljive i za 10 do 15 godina nećemo imati šta da uberemo - upozorava Vajkanović.
Mile je na društvenim mrežama otvorio profil "Bratunački travar" na kojem predstavlja biljke iz ovih krajeva i edukuje ljude o načinu njihove primjene.
On kaže da mu je cilj da ukaže da ljudi vrijeme provode korisno, a najbolje mjesto za to je priroda i upoznavanje sa ljekovitim biljkama. Zbog toga je prošle i ove godine održao Školu upoznavanja sa ljekobiljem, koja je bila besplatna, a na koju se, nažalost, prijavio mali broj ljudi.
Na većini manifestacija, koje se odnose na prirodu i biljke, Mile je uvijek na raspolaganje i dijeli svoje znanje o ljekovitom bilju, jer smatra da samo tako može da širi ljubav prema prirodi i bude od koristi.
- Priroda nam je dala svaki lijek, samo ga treba prepoznati, ubrati i pravilno koristiti - zaključio je Vajkanović.