U gazdinstvu "Starčević" kod Doboja otvoren najmoderniji plastenički sistem (VIDEO)
Na poljoprivrednom gazdinstvu Јugoslava Starčevića, u dobojskom Mali Prnjavor, počeo je s primjenom novi sistem biološke proizvodnje povrća zasnovan na proizvodnji ribe.
Paprika i zelena salata u dva plastenika po 500 kvadrata biće prvi put kod nas proizvedena uz korišćenje kineske tehnologije. Riječ je o čistoj biološkoj proizvodnji, bez dodavanja vještačkih gnojiva. Mozak pametne plasteničke proizvodnje je mašina dopremljena iz Kine, koja uz pomoć senzora sve sama radi i dozira. Uzima vodu iz jezera, puni rezervoare, a potom vodom iz ribnjaka, bogatom aminokiselinama i gnojivom, prihranjuje biljke.
Јugslav Starčević, poljoprivrednik iz Malog Prnjavora, kaže da bi, inače, tu otpadnu vodu morali da ispuštaju, a i veliki su nameti na otpadne vode.
- Mi tu vodu ne bacamo u okolinu, već dajemo biljkama, u suštini u jednom procesu proizvodimo dva proizvoda - kaže on.
Uskoro će biti instalirana i nova oprema za horizontalnu proizvodnju jagode u plastenicima. Sve je veliki izazov, ali bi trebalo da olakša rad i poveća prinose.
Starčević pojašnjava, da je u jednom ciklusu moguće proizvesti sedam do osam tona paprike, oko tri tone jagode, tj. od 15 do 20 tona u dva plastenika i oko pet tona ribe godišnje.
Projekat je realizovan na osnovu saradnje Kineske fondacije za mir i razvoj i Udruženja prijateljstva Kine i BiH, uz posredovanje Ambasade Kine i Grada Doboja.
Miao Dake, zamjenik ambasadora NR Kine, rekao je da u ovoj oblasti Kina ima iskustvo i ljudske resurse, te da želi putem ovog pionirskog projekta da prenose moderno znanje u druge zemlje, a ovog puta u BiH.
Faruk Borić, predsjednik Udruženja prijateljstva između BiH i Kine, rekao je da će pratiti kako se ovaj projekat razvija, te da će udruženje kao neka vrsta nadzornog organa pomoći u saradnje dvije države.
- Nastojaćemo da u budućnosti ovakvih projekata bude još više - istakao je on.
Poljoprivredno gazdinstvo porodice Starčević jedno je od najvećih proizvođača plasteničkog povrća. Na 10.000 kvadrata plastenika godišnje mogu da proizvedu oko 100 tona povrća.