Banjaluka: Propada objekat iz kojeg je krenulo osvjetljenje grada na Vrbasu (VIDEO)
U ulici Slatinska 1, u Delibašinom Selu, odnosno naselju Trapisti, nalazi se stara hidrocentrala, koju su izgradili sveštenici iz reda Trapista još 1899. godine. Mjesto sa kojeg je krenulo osvjetljenje grada na Vrbasu. Јoš samo broj 1. koji stoji u nazivu adrese svjedoči da je ovaj objekat u nečemu nekada bio prvi.
- 27. marta 1899. zasijala je prva sijalica u samostanu. Oni su mislili da će parni stroj biti dovoljan da osvijetli samostan, da podmiri potrebe pivare, suknare i mlina. Međutim, nije bilo tako. Parni stroj je trošio puno drva, uglja. I nije davao dovoljno snage ni energije. Trapist tada kontaktiraju sa firmom Šukert i prvi plan kako pregraditi Vrbas i izgraditi Hidrocentralu. Ta zgrada i danas stoji - rekao je katolički sveštenik Ivica Božinović.
Prepušten silini Vrbasa, vandala i zubu vremena propada objekat zahvaljujući kojem je Banjaluka bila među prvim gradovima Evrope u kojima je zasijalo svjetlo. Podaci kažu, u gradu na Vrbasu, sijalica je upaljena čak osam godina prije nego u Zagrebu.
- Svi stanovnici Banjaluke željeli su se priključiti na tadašnju električnu mrežu. Rukopisi kažu da je u to doba samostan izgledao kao grad iz bajke. Osvijetljen noću, za razliku od drugih mjesta koje nisu imale tu priliku. Pomalo ta električna energija odlazi iz predgrađa. Trapisti odlučuju kupiti jaču turbinu i tako se električna energija išetala iz samostana u grad Banjaluku - kaže Božinović.
Danas, mjesto sa kojeg je stigla svjetlost, u potpunom je mraku. Hidroelektrana je išarana, polupanih prozora i otključana. Naime, ideju za njenu obnovu predstavili su studenti Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta odnijevši pobjedu kao najbolji projekat naziva "Mlin kulture".
- Drago mi je da se pokrenula tema graditeljskog nasljeđa, taj projekat dobija na značaju i drago mi je da je prepoznat. Sam proces za nas je bio kreativan, to učimo. Bilo nam je zanimljivo doći, ispitati to područje, vidjeti obaviti razne analize kako urbanističke tako i arhitektonske - kaže student Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta u Banjaluci i autor projekta Isidora Komljenović.
Јoš jedan autor projekta i student na ovom fakultetu Anastasija Šarenac, kaže da je ovaj projekat bio zanimljiv, jer su uspjeli da integrišu sva znanja koja su stečena na fakultetu.
- Rad je bio koncipiran na istraživanju istorijata, bila je karakteristična fotografija gdje smo vidjeli taj mlin, bilo je zanimljivo kako da ga danas interpretiramo. Zadržavamo staro postrojenje a dodajemo novi značaj i novu funkciju - dodaje Aleksandar Marić, student i autor projekta.
Svi dosadašnji pokušaji njene obnove su propali. Svojevremeno su bili angažovani strani konsultanti koji su procijenili da na ovom mjestu zbog devastacije postojećeg objekta nije moguće napraviti novu hidroelektranu. Sa fakulteta se nadaju da bi ovaj projekat mogao biti mamac investitorima.
- Ovo je jedan u nizu projekata koja potvrđuje važnost te teme, prepoznaje je kao problem i potrebu i pokušava da zainteresuje javnost i investitore - istakao je profesor na fakultetu Igor Kuvač.
Tim koji je izabran da na izložbi predstavlja svoj matični fakultet, pokazao je talenat i vještinu da praktično primjeni naučeno znanje u toku studija.
- Osim teorijskog znanja odučili smo da kroz učenje o istoriji i kulturi koristimo resurse koji su dostupni iz materijalne kulture i okruženja. Odnosno da spojimo teorijski i praktični rad - dodaje profesorica Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta u Banjaluci Milijana Okilj.
Projekat Mlin kulture, mladih arhitekata mogao bi dati novo ruho hidrocentrali na Vrbasu. Voljeli bi, kako kažu, da se hidroelektrana obnovi nezavisno od njihovog projekta, jer su svjesni značaja ovog kulturnog nasljeđa.