Može li popis u Crnoj Gori donijeti realnu sliku o etničkoj strukturi države? (VIDEO)
Ono što se u Crnoj Gori, nakon tri decenije vlasti Mila Đukanovića, očekuje jeste da ovaj popis pokaže realnu sliku o nacionalnoj strukturi najmanje države na Balkanu.
Žučne političke rasprave, najave bojkota, i kampanja nalik onoj predizbornoj, obilježili su početak popisa u Crnoj Gori. Prema posljednjem popisu, onom iz 2011. Crna Gora imala je 620 hiljada stanovnika. Naravno, najosjetljivije su one popisne kategorije koje govore o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti i jeziku.
- Ta tri popisna pitanja su najrelevantija zadnjih 30 godina i oko njih se vode sve političke rasprave, to su pitanja okon kojih se dijeli crnogorsko društvo. Tako se desilo i ovaj put - rekao je politički analitičar Andrija Đukanović.
Ukratko, sve rasprave svode se u jednu : šta će popis pokazati o broju Srba i Crnogoraca. U srpskom političkom korpusu tvrde da će ovaj , demoktarski proveden popis pokazati stvarno stanje, za razliku od ranijih kada je vladajuća struktura sa DPS-om na čelu, pritiscima, inženjeringom i manipulacijama kreirala lažne podatke o nacionalnoj strukturi stanovništva.
- Bivša valst je radila na asimilovanju srpskog nacionalnog korpusa. Da se stvori privid da je većina nacionalnih Crnogoraca sa crnogorskim jezikom, što je aspurdno jer su svi pokazatenji govorili suprotno - naveo je predsjednik Srpskog nacionalnog savjeta Crne Gore Momčilo Vukasanović.
Na popisu iz 2011. godine, u Crnoj Gori živjelo je 45 odsto Crnogoraca, 29 odsto Srba, 8,5 odsto Bošnjaka. Tada se 43 odsto stanovnika izjasnilo da govori srpskim jezikom, ali je samo crnogorski u Ustav uvršten kao službeni jezik.
- Ukoliko se pokaže da i sada većina govori srpskim jezikom, tražićemo da se u Ustav i srpski uvrsti kao službeni jezik - izjavio je poslanik Nove srpske demokratije u Skupštini Crne Gore Јovan Vučurević.
Rezultate popisa biće zvanično objavljeni u proljeće naredne godine.