Krnji Ustavni sud BiH: Kažnjavanje zbog povrede ugleda Srpske neustavno; Kleveta kao krivično djelo u skladu sa Ustavom
U pogledu ocjene ustavnosti člana 280a. krnji Ustavni sud je, između ostalog, smatrao da obim djela koja se mogu smatrati kažnjivim u skladu sa članom 280a. osporenog zakona (Povreda ugleda Republike Srpske i njenih naroda) dovodi u pitanje proporcionalnost miješanja kroz krivične sankcije.
- Osim toga, Ustavni sud je primijetio da krivično djelo iz citiranog člana, za koje je propisana kazna zatvora, ostavlja mogućnost primjene mjera propisanih Zakonom o krivičnom postupku za osiguranje prisustva optuženog lica i uspješno vođenje krivičnog postupka, odnosno mogućnost da se optuženom odredi i pritvor, što dodatno potvrđuje odvraćajući učinak člana 280a. Ustavni sud je zaključio da član 280a. nije proporcionalan ciljevima zbog kojih je donesen i da takvo miješanje u slobodu izražavanja nije "neophodno u demokratskom društvu" - navodi se se u saopštenju krnjeg Ustavnog suda BiH.
Razmatrajući čl. 208a, 208b, 208v, 208g, 208d. i 208đ, krnji Ustavni sud je ukazao da to što je kleveta, nakon dužeg perioda, ponovo propisana kao krivično djelo nije samo po sebi protivno Ustavu BiH ili Evropskoj konvenciji.
Međutim, krnji Ustavni sud BiH je smatrao nužnim i da ukaže da, iako nije ocijenio neustavnim navedene odredbe, nadležni organi u Republici Srpskoj trebaju postupati s posebnom pažnjom u slučaju krivičnog progona za djela propisana ovim članovima, a naročito voditi računa da osporene odredbe primjenjuju u skladu sa standardima utvrđenim dugogodišnjom praksom Evropskog, ali i Ustavnog suda, te naglasio da bi nadležni organi trebali, koliko je to moguće, izbjegavati korištenje pravnih lijekova koji bi mogli odvratiti građane, a posebno novinare, od iznošenja kritičkog mišljenja o pitanjima od javnog interesa zbog straha od krivičnih i drugih sankcija.
Ustavni sud je zaključio da su čl. 208a, 208b, 208v, 208g, 208d. i 208đ. Krivičnog zakonika Republike Srpske u skladu sa Ustavom BiH i članom 10. Evropske konvencije.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je ranje da ne važe odluke Ustavnog suda BiH u ovom sastavu u Srpskoj i da će Srpska zabraniti i djelovanje Suda i Tužilaštva BiH na svom prostoru ukoliko dođu organi tih institucija da ih sprovode.
Ustavni sud BiH je na vanrednoj sjednici 19. juna prošle godine promijenio pravila koja mu sada omogućavaju da radi bez srpskih sudija.
Јoš 2022. godine mandat je istekao Miodragu Simoviću, a jedini preostali sudija Srbin Zlatko Knežević i zvanično je, na sopstveni zahtjev, početkom ove godine otišao u prijevremenu penziju.
Od 3. januara u Ustavnom sudu BiH ostalo je dvoje bošnjačkih i jedan hrvatskih sudija, kao i Albanac, Švajcarkinja i Njemica, koje je izabrao Evropski sud za ljudska prava.
Najmanje šest puta u postdejtonskoj BiH, Republika Srpska je predlagala zakon o Ustavnom sudu i insistirala da se stranci vrate u svoju zemlju.