Novaković Bursać: Ustavni sud BiH u velikom manjku kredibiliteta
Bursaćeva je istakla da je Ustavni sud BiH, prekršivši sopstvena pravila, prošle godine dodatno unizio svoju poziciju, a naglasio svoju ulogu političkog, a ne pravnog aktera u ovoj zemlji.
- O prisustvu stranih sudija koji su zajedno sa glasovima sudija Bošnjaka, nekadašnjih članova SDA, ključno doprinijeli disfunkcionalnosti društvene i političke scene, dosta je govoreno, ali posljedice trpimo svi i potrebno je učiniti sve da se ova neustavna praksa zaustavi jer ne može donijeti ništa dobro - ocijenila je Bursaćeva.
Osim navedenog, dodala je ona, trenutni broj sudija u Ustavnom sudu /šest od Ustavom propisanih devet sudija/ podatak je koji bi sam po sebi trebao da stavi moratorijum na njihov rad, jer nije ispunjen osnovni ustavni preduslov po pitanju sastava.
- Na osnovu navedenih činjenica, najmanje što može da učini Ustavni sud je da se uzdrži od komentara, posebno kada nemaju osnov u stvarnom životu i činjenicama - naglasila je Bursaćeva za Srnu.
Ustavni sud BiH saopštio je da je "već godinama izložen različitim političkim napadima i pritiscima", koji su u posljednjih godinu i po dana kulminirali "neimenovanjem upražnjenih sudijskih pozicija, pritiskom na jednog sudiju da napusti Ustavni sud odlaskom u prijevremenu penziju, te širenjem neistina o radu Suda putem medija".
Iz ove pravosudne institucije navode da je rad Ustavnog suda "zakonit i transparentan" i da to "dokazuju svi finansijski izvještaji, izvještaji o obavljenoj finansijskoj reviziji i svi drugi zvanični dokumenti koji su javni i objavljeni na službenoj internet stranici" ove institucije.
Od 3. januara u Ustavnom sudu BiH ostalo je dvoje bošnjačkih i jedan hrvatskih sudija, kao i Albanac, Švajcarkinja i Njemica, koje je izabrao Evropski sud za ljudska prava.
Najmanje šest puta u postdejtonskoj BiH, Republika Srpska je predlagala zakon o Ustavnom sudu i insistirala da se stranci vrate u svoju zemlju.