Kako će biti raspoređeno 180 miliona KM agrarnog budžeta? (VIDEO)
Prije kreiranja Pravilnika, kojim je raspoređeno 180 miliona KM agrarnog budžeta, resorno ministarstvo je obavilo brojne konsultacije sa udruženjima poljoprivrednika, da bi obezbijeđenim sredstvima bili postignuti najbolji efekti.
Najviše sredstava, 108 milona, biće izdvojeno za podršku tekućoj proizvodnji.
Novi pravilnik predviđa niz mjera u svinjogojstvu, radi saniranja situacije izazvane pandemijom afričke kuge svinja.
- Ono što je nacrtom predviđeno jeste da će poljoprivredni proizvođači koji su imali štete od afričke kuga svinja moći da nabave nove nazimice kada to struka dozvoli a iznos premije po grlu će biti povećan od 65 procenata - naveo je Slavko Tošić, Resor za pružanje stručnih usluga Područna jedinica Gradiška.
- Moram po prvi put da kažem da smo imali jako dobru saradnju i da je ministar izašao u susret i da je sačuvano naše svinjarstvo zahvaljujući ovim mjerama - dodao je Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja svinjogojaca Republike Srpske.
Najviše sredstava biće izdvojeno za proizvođače mlijeka. Uz standardnu premiju za mlijeko, ostali su i podsticaji po muznom grlu do 300 KM.
- Što se tiče podsticaja po muznom grlu mnogo smo zahvalni Ministarstvu na tome međutim ne bi bilo loše da je podsticaj malo veći - naveo je Elvir Lovrić, proizvođač mlijeka iz Dubrava.
Ukupnom sumom namijenjenoj povrtarskoj proizvodnji zadovoljni i povrtari koji zamjerke upućuju na način subvencionisanja pojedinih povrtarskih kultura.
- Podsticaji su osmišljeni nekada da se podstiču isključivo kulture koje su namjenjene za industrijsku preradum, jer se radi na jeftinu cijenu i povući ću jednu paralelu: radim cveklu nekih 110 duluma u prvom sijanju i sve je ugovorena proizvodnja ali je ta cijena 30 feninga. Na 30 feninga sam ove godine dobio podsticaja osam feninga, a prošle pet feninga, a krompir prošle godine kada je bio dvije marke podsticaj je došao do devet feninga - naglasio je Rade Јovičević, povrtar iz Trnjaka.
U ratarskoj proizvodnji mjere podsticaja iste kao i prošlogodišnje. Ratari kažu da iako na prvi pogled djeluju visoki, podsticaji od 500 KM po hektaru, ne mogu ovu granu proizvodnje učiniti rentabilnom i konkurentnom.
- Imamo 500 KM iz pravilnika konkretnih za pšenicu, a biće nešto i za uljanu repicu i soju. Realno znate da je pšenica prošle godine bila u debelom minusu i kada smo raspravljali o pravilniku ja sam tražio 700 KM - naveo je Boško Radić, ratar iz Bijeljine
U ovogodišnjem agrarnom budžetu 15,5 miliona maraka biće izdvojeno za sistemske mjere, dok je preostalih 56,5 miliona namijenjeno za kapitalne investicije.