Tadić: Zakon o proglašenju "dana nezavisnosti Republike BiH" ne može biti na snazi
Tadić je rekao da su uslovi postavljeni u Aneksu 2/2 Ustava BiH u vezi sa kontinuitetom propisa u BiH.
- Aneks 2/2 jasno kaže `svi zakoni, propisi i sudski poslovnici, koji su na snazi na teritoriji BiH u trenutku kada Ustav stupi na snagu, ostaće na snazi u onoj mjeri u kojoj nisu u suprotnosti sa Ustavom dok drugačije ne odredi nadležni organ vlasti BiH` - naveo je Tadić za Srnu.
Imajući u vidu da naziv bivšeg praznika glasi "dan nezavisnosti Republike BiH", Tadić je istakao da je jasno da je u suprotnosti sa Ustavom BiH.
On je pojasnio da se izmjena naziva praznika može učiniti samo novim zakonom, nikako time što će neko markerom precrtati riječ Republika u tekstu spornog zakona ili prosto prestati da je piše u nazivu praznika, jer ta riječ na tom mjestu nema samo formalni značaj već je vezana i za suštinsko pitanje da li se u dejtonskoj BiH može slaviti praznik propale i bivše Republike BiH?
- Dakle, sporni stari naziv ne može se primjenjivati, niti se može prihvatiti njegova improvizovana i nezakonita modifikacija u naziv Dan nezavisnosti BiH koja nije objavljena u bilo kojem odgovarajućem zakonu - naglasio je Tadić.
Prema spornom zakonu, kaže on, ne bi se znalo ni ko ima pravo na neradni dan, a zbog korištenja izraza "državni organi" u članu 3 stav 1 spornog Zakona koji svoje utemeljenje crpi iz ratnog Ustava Republike BiH iz 1993. godine.
- Izraz `državni organi` u složenoj strukturi BiH u kojoj se mjeri značaj svake riječi, što smo najbolje vidjeli na primjeru osporavanja izraza `zajednički organi`, ne može se u ovom smislu primjenjivati sve dok ne bi bio definisan Ustavom BiH ili nekim odgovarajućim zakonom - dodao je Tadić.
On je ukazao da falsifikovan prevod Ustava BiH na internet stranici Ustavnog suda BiH pominje izraz "državni organi" iako je u originalnom tekstu Ustava BiH na tom mjestu /Aneks 2/4 Ustava BiH/ naveden izraz "ofisis" /Offices/ koji ne znači "državni organi".
To je, naglasio je Tadić, dodatni razlog da se u BiH olako ne prihvataju pravne formulacije i da se uvijek traži njihova jasna i propisima utvrđena definicija.
- Osim toga, u članu 3 stav 2 piše `vlada Republike BiH odrediće koji državni organi, preduzeća i druga pravna lica su dužna da rade na dan državnog praznika`. Kao što je opštepoznato da `vlada Republike BiH` ne postoji, pa samim tim ne postoji ni nadležna institucija koja bi rješavala ovo pitanje - napomenuo je Tadić.
On je precizirao da Savjetu ministara takva nadležnost nikada nije data, a nije prihvatljivo da bilo koja institucija kojoj to padne na pamet vrši takvu nadležnost, kao što to danas radi Vlada Federacije BiH.
- Sve u svemu, niti jedan član spornog zakona ne ispunjava uslove da se svrsta u zakone koji imaju kontinuitet, jer je suprotan Ustavu BiH i po nazivu i po sadržaju i po tome na koga se odnosi i po nadležnostima koje određuje - zaključio je Tadić.
U dijelu Federacije BiH sa većinskim bošnjačkim stanovništvom 1. mart se obilježava kao takozvani dan nezavisnosti BiH, jer je tada održan nelegalni referendum o nezavisnosti i otcjepljenju BiH od SFRЈ. Srbi u Republici Srpskoj 1. mart pamte po ubistvu srpskog svata u Sarajevu, što je bio i okidač za početak ratnih sukoba.
Ovaj tragični datum u Republici Srpskoj se ne praznuje, već 21. novembar - dan kada je u američkoj vazduhopolovnoj bazi Rajt Peterson kod Dejtona parafiran Opšti okvirni sporazum za mir u BiH koji je obilježio kraj građanskog rata u BiH.