Zeleno svjetlo BiH za pregovore za članstvo u EU; Dodik: Ako ostaju stranci, onda su druge namjere u pitanju (VIDEO)
- O datumu nije govorila, a bez toga formalni početak pregovora ne znači mnogo - kaže predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.
Naglašava da je evropski put važan jer predstavlja ispunjenje velikog nacionalnog cilja - život Srba u ekonomskom i političkom prostoru bez granica.
Ipak, upozorio je da nema evropskog puta sa stranim faktorom u BiH.
Srpski predstavnici u zajedničkim institucijama kažu da su dobre vijesti iz Brisela rezultat rada domaćih političara bez uplitanja stranaca i da nakon seta evropskih zakona, u aprilu na red dolazi Zakon o Ustavnom sudu i rješavanje statusa stranih sudija.
Ubrzano usvajanje zakona u sinergiji sa diplomatskom ofanzivom evropskih zvaničnika, urodilo je plodom. Zadovoljna urađenim, prva dama EU Ursula fon der Lajen preporučila je otvaranje pregovora sa BiH. Doduše, konačna odluka je na Evropskom savjetu, 21. marta.
- Naravno, potrebno je još napredovanja da bi se pridružili našoj uniji. Ali zemlja pokazuje da može da ispuni kriterijume za članstvo i težnje svojih građana da budu dio naše porodice. Dobre vijesti stižu sada. To je razlog što smo odlučili da preporučimo Savjetu otvaranje pristupnih pregovora sa Bosnom i Hercegovinom - rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula Fon Der Lajen.
- Pozitivni signali iz Brisela, rezultat su ogromnog i presudnog doprinosa Republike Srpske. Samo Ministarstvo bezbjednosti na čijem čelu je Nenad Nešić realizovalo je Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti i Sporazum sa FRONTEKS-om. Međutim, upitan je datum početka pregovora sa EU - kaže predsjednik Republike Milorad Dodik.
- To govori da je to samo neka prelazna faza u kojoj će se ponovo tražiti mnoge stvari. Mi se zalažemo za 14 principa, a to podrazumijeva da se riješimo OHR i lažnog visokog predstavnika, ali i sudija stranaca u Ustavnom sudu BiH. Dakle ako tu i dalje sjedi neko ko se lažno predstavlja i podržava ga EU i podržava da ostane u strane sudije onda su to neke druge namjere i to može zvati evropskim putem - dodaje predsjednik Srpske.
Stranke Trojke preporuku doživljavaju kao konačnu odluku o otvaranju pregovora. Požurili su da se pohvale da su najzaslužniji za napredak na evropskom putu. Premijer Srpske pak ne vidi ništa spektakularno u izjavi Fon der Lajonove i podsjeća da je BiH u odnosu na Ukrajinu i Moldaviju i neke susjedne zemlje, ranije trebala dobiti taj status.
- BiH treba više njima nego oni nama. Iako ne spominju datum pregovora, negdje u spekulacijama kažu - datum ćete dobiti poslije izbora za Evropski parlament. To znači da ni oni nisu sigurni. Pitanje je hoće li ti koji su danas donijeli odluke, poslije juna biti na tim funkcijama - istakao je predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković.
Predsjedavajuća Savjeta ministara euforična, očekuje da će Evropski savjet 21. marta donijeti pozitivnu odluku. Ipak, evroentuzijazam danas nije pomogao da se usvoji Zakon o sudu BiH, izjašnjenje je odgođeno za narednu sedmicu.
- Mi smo dobili potvrdu da smo ispunili dovoljnu razinu u Usklađenosti sa kriterijuma za članstvo u EU ali to ne znači da smo završili posao. To ne znači da ne moramo raditi, naša obaveza je da radimo i na Zakonu o sudu, Zakonu o graničnoj kontroli Zakonu o zapštiti ličnih podataka i Izbornom zakonu - kaže predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto.
I dalje Srpska strana nema razuman odgovor od političkog Sarajeva zašto su protiv da sjedište budućeg Apelacionog odjeljenja bude u Banjaluci. Za Srpsku je sporna nadležnost Suda BiH nad nekim procesima u RS.
- Srpska ima kapacitet da može odrediti mjesto sjedišta apelacionog odjeljenja Suda BiH. Najprije na osnovu činjenica da stranci i te kako utiču na pravosuđe u BiH i cijenimo da lokacija Apelacionog odjeljenja treba da bude što više udaljena od Sarajeva kako bi se smanjio uticaj - rekao je zamjenik predsjevajuće Savjeta ministara Staša Košarac.
Ispod radara javnosti i euforije zbog preporuke o otvaranju pregovora ostao je dio izjave predjsednice Evropske komisije o tome da se Ministarstvo pravde u Savjetu ministara saglasilo da u domaće krivične evidencije uvrsti presude Tribunala za bivšu Јugoslaviju i mnogo važnije da je BiH praktično podržala politiku EU prema sukobu u Ukrajini.
- Prvo, BiH se u potpunostui svrstala uz našu spoljnu i bezbejdnosnu politiku, što je krucijalno u geopolitičkom trenutku - kaže predsjednica Evropske komisije Ursula Fon Der Lajen.
Upravo taj geopolitički trenutak, tačnije namjera Brisela da potpuno eliminiše, kako kažu, ruski uticaj na Zapadnom Balkanu može odrediti odluku Evropskog savjeta 21. marta.
Ako bude pozitivna, sa datumom otpočinjanja pregovora, potrebno je da je ovjere svih 27 zemalja članica Unije. Ako bude bez datuma, onda nam se može desiti kao i Turskoj koja je još 2005. otvorila pregovore, koji i dalje traju.