Đokić: Za pet godina Srpska može imati 60 odsto energije iz obnovljivih izvora
Đokić je u izlaganju na panelu o temi "Regionalno energetsko tržište" u okviru "Јahorina ekonomskog foruma", istakao da je pitanje energetske tranzicije jedno od najaktuelnijih, ne samo u Evropi, već i na globalnom nivou, na čemu brojne zemlje uveliko rade.
On je pojasnio da energetska tranzicija znači potiskivanje uglja kao energenta za proizvodnju električne energije, za čiju je realizaciju potreban iskren i uporan odnos u Evropi, što trenutno nije slučaj.
- Politika Evrope je licemjerna, čak i sa elementima hipokrizije, jer sve prilagođava svojim potrebama, a kada joj nešto ne ide u korist, onda odustaje od toga. Evropa se odrekla ruskog gasa, ali su brojne zemlje, uključujući Fracusku nastavile da ga uvoze, tako da se ta politika prilagođavanja sopstvenim ineteresima prenosi i na zemlje Balkana - naglasio je Đokić.
Đokić je rekao da je ugalj u zemljama na Balkanu bazni energent i nemoguće je odustati od njega kako je to EU predvidjela, navodeći slučaj Njemačke koja pokreće konzervirane termoelektrane.
- Republika Srpska i BiH kao male zemlje trebaju da vode računa o svojim interesima i moraju da obezbijede sigurno snabdijevanje potreba domaćih kupaca. Ne treba zaboraviti i da elektroprivrede zapošljavaju mnogo ljudi, a potrebno je obezbijediti energiju za investitore - naveo je Đokić.
Đokić je rekao da se ne smije odustati od energetske tranzicije, koja je u BiH procijenjena na oko 15 milijardi KM, koje zemlja nema.
- Imamo aktivan projekat EU za rast zapadnog Balkana od šest milijardi evra, a za BiH je predviđeno dvije, ali su uslovi veoma strogi. Oni očekuju da bez uslova sve to prihvatimo, što će za nas biti veoma teško. Tu će biti prisutna određena kašnjenja zbog kompleksnog sistema, što nije slučaj sa okolnom zemljama - ukazao je Đokić.
On je napomenuo da je Republike Srpska donijela mnoštvo odluka i preduzela niz koraka kojima je ostvaren veliki zaokret u energetskoj politici, na način da su definisani javni planovi za izgradnju energetskih objekata koji koriste zelenu energiju.
Đokić je istakao da su trenutno postrojenja od 1.719 megavata instalisane snage ugovorena kroz koncesione ugovore, od čega su u izgradnji objekti od oko 600 megavata, dok su ostali u fazi priprema koje ne mogu da budu realizovane u kratkom periodu.
- Uvjeran sam da bi, ako ne bude nepovoljnih uticaja sa strane, za pet godina mogla bitno da izmijenimo energetsku sliku Republike Srpske, jer ćemo imati veliki broj takvih objekata - naglasio je Đokić.
Prema Đokićevim riječima, EU finansijski treba da pomogne ljama zapadnog Balkana oko dijela tranzicije koji se odnosi na direktive za trgovinu, za šta elektroprivrede, pa ni države namaju novca.
Đokić je podsjetio i da je na gornjem toku Drine pokrenut razvoj projekta "Buk bijela" sa instalisanom snagom od 110 i dvije hidroelektrane sa po 44 megavata.
On je dodao i da Republika Srpska nije odustala od namjere da gradi zamjenske termoelektrane, ali da je danas teško dobiti sredstva za takve projekte.