Pred Novosađanima slika Vlaha Bukovca - tri decenije nakon krađe iz dvorca Dunđerskih
Predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković istakla je na otvaranju da je veoma važno što je država iskazala brigu za cjelokupno kulturno nasljeđe, bilo da je ono u zemlji ili inostranstvu.
- Kao neko ko je kao ministar bio uključen u akciju vraćanja, mogu da kažem da sam ponosna što smo vratili ovo djelo poslije tri decenije. Ovo je veliki dan i za Muzej Vojvodine i za kulturu Srbije. Na radost građana Srbije ova priča ima spektakularno dobar kraj. Bili smo skeptični da će ovo djelo ikada biti kod kuće - rekla je Gojkovićeva.
Prema riječima direktorke Muzeja Vojvodine Tijane Stanković Pešterac, za povratak slike u muzej zahvalnost duguju prije svega Službi za borbu protiv organizovanog kriminala Republike Srbije i Pokrajinskoj vladi koja je obezbijedila sredstva za povratak slike u Srbiju.
- Nakon tri decenije i saznanja gdje se slika nalazi, zajedničkim djelovanjem državnih institucija, vraćena je u muzej 2022. Složeni procesi restauracije su sprovedeni i danas je prikazujemo u novom ruhu. Kako bi se pristupilo konzervaciji, bilo je potrebno primijeniti brojne tehnike kojima se potvrdila i autentičnost djela. Neophodna sinergija prirodnih i društvenih nauka pokazala se ključnom i u ovom slučaju - rekla je Stanković Pešterac.
Izložba je posvećena slici "Blagoveštenski sabor u Sremskim Karlovcima 1861." Vlaha Bukovca iz 1901. godine.
Ovo izuzetno vizuelno svjedočanstvo o jednom od ključnih istorijskih događaja vezanih za Srbe u Austrougarskoj monarhiji svojom autentičnošću predstavlja kulturno blago od neprocjenjivog značaja za Republiku Srbiju, prenio je Tanjug.
Slika je urađena po narudžbini povodom 40-godišnjice Crkveno-narodnog sabora Srba održanog na Blagovesti, 2. aprila 1861. godine u Sremskim Karlovcima, kojem je predsjedavao patrijarh Јosif Rajačić.
Akademik Vlaho Bukovac /1855–1922/ prikazao je na slici 82 autentična portreta učesnika Sabora, pripadnika crkvenog klera, političkih stranaka i građana, među kojima je bio i Svetozar Miletić.
Izvedena je tehnikom ulja na platnu, u dimenzijama 122 puta 192 centimetra.