Milivojević: Bez većine glasova rezolucija o Srebrenici gubi na težini
On je za Tanjug rekao da bi uspjeh bio i ako važne države na globalnoj sceni kao što su UAE, Rusija i Kina glasaju protiv rezolucije, pa čak i ako neke velike države budu uzdržane.
- Za nas će biti uspejh ako rezolucija ima što manje glasova i da neke važne države na globalnoj sceni glasaju protiv nje. Bilo bi dobro da recimo Brazil, kao i značajan broj zemalja iz Afrike, koje nisu islamske, budu protiv ili uzdržani, takođe je bitno i da neke od islamskih zemalja budu u najmanju ruku uzdržane, recimo Emirati, Katar, ili Bahreini. Ako su uzdržani, to je problem za sponzore koji uglavnom računaju na islamske glasove - rekao je on.
Prema riječima diplomate, suština odlaganja prethodnih glasanja o rezoluciji je pokušaj da se "namakne cifra od više od polovine ukupnog broja članica sa pravom glasa".
Milivojević naglašava da manje od 93 glasa "za" rezoluciju može da se računa kao uspjeh protivnika, odnosno uspjeh Srbije.
Kada je riječ o glasanju Crne Gore, Milivojević ističe da ta zemlja prije svega u glasanju o rezoluciji polazi od svojih inrteresa.
- Ona time možda rizikuje nešto na unutrašnjem planu, a možde i ne. Državna politika je državna politika i ona se definiše malo temeljnije, a narod će se izjasniti na sljedećim izborima - rekao je Milivojević.
Karijerni diplomata Branka Latinović rekla je da predlagači rezolucije ne bi ušli u priču i saglasili se da ona bude na dnevnom redu 23. maja da putem konsultacija nisu obezbijedili 93 glasa jer se kako, naglašava, tako radi u međunarodnim organizacijama.
- Prije nego što izađete sa nekim prijedlogom, vi vršite sondažu, a ona se vrši bilateralnim kanalima i obično se izaberu one zemlje za koje se smatra da će prihvatiti prijedloge. U toku perioda sondaže se vrši i pisanje, izmjena i usaglašavanje teksta. Verovatno da su sami predlagači, Njemačka, Ruanda i BiH kao i konsponzori kojih ima sada preko 30, došli do saznanja da imaju tu većinu i da će zato ta rezolucija biti na dnevnom redu 23. maja - objasnila je Latinović.
Ona je navela i da je diskreciono pravo svake države kako će glasati i da se svaka zemlja rukovodi svojim razlozima.
- Ponekad postoje neki razlozi za koje mi nismo ni svjesni da su tu, odnosno ne znamo izbog čega je jedna država tako odlučila da glasa. Ne mislim samo u ovom slučaju nego i u mnogim drugim slučajima i to je vrlo delikatno - rekla je Latinović.
Naglasila je i da nije isto ostati uzdržan u glasanju ili biti protiv jer, kako je objasnila, ako su predstavnici neke države ostali u sali i nisu pritisnuli dugme ni "yes" ni "no", odnosno ostali su uzdržani, time su pokazali da imaju integritet, svoje stavove i demonstrirali su da nešto prihvataju i od jedne i od druge strane.