Đurić: Rezolucija o Srebrenici izazvaće dalje podjele u BiH, ali i regionu
- Budući da je predložena rezolucija UN usko fokusirana i sačinjena bez konsultacija sa svim regionalnim zajednicama i stranama u balkanskim ratovima, vjerovatno će dovesti do podjela unutar BiH i širom regiona - naveo je Đurić u autorskom tekstu za briselski Politiko.
Đurić je istakao da svaka rezolucija UN o stradanju u balkanskim ratovima treba da poštuje više od 100.000 žrtava sukoba, te da sve žrtve zaslužuju jednaku pravdu, tretman i sjećanje, kao i poštovanje međunarodne zajednice bez obzira na njihovu nacionalnost, rasu ili vjeru.
On je naveo da rezolucija takođe nastoji da termin "genocid" primijeni na zločine koji su se dogodili u Srebrenici, sugerišući da su oni zasnovani na drugačijim motivima od masovnih civilnih ubistava Srba i Hrvata tokom rata koji je pratio raspad Јugoslavije.
- Prepustiću ekspertima da raspravljaju o definiciji genocida u međunarodnom pravu, ali dovoljno je reći da su mnogi vodeći naučnici, uključujući stručnjake poput Јehude Bauera, doveli u pitanje njegovu primjenu u slučaju Srebrenice - dodao je Đurić.
Prema njegovim riječima, postizanje konsenzusa o obilježavanju sjećanja na prošlost koji ne stvara podjele jeste najbolji način da se obezbijedi da se to neće i ne može ponoviti i na koji UN mogu da doprinesu međugrupnom i međuvjerskom pomirenju na Balkanu.
- Niko ne može da porekne da su se strašni ratni zločini dogodili tokom balkanskih ratova. Samo politički ekstremisti odbacuju stav da su u Srebrenici počinjeni neopisivi zločini. I samo najbezumniji ljudi nisu voljni da priznaju i odaju počast tim žrtvama - naveo je Đurić.
Dok su se zapadni izvještaji i politički lideri prvenstveno fokusirali na žrtve bošnjačkih muslimana tokom balkanskih ratova, Đurić ističe da je tragična realnost da su sve etničke i vjerske grupe pretrpjele masovne ratne zločine.
Đurić je ocijenio da nacrt rezolucije podriva ustav i vladavinu prava u BiH, jer ga je napravio, predložio, kosponzorisao i za njega lobira stalni predstavnik BiH u UN ambasador Zlatko Lagumdžija bez zakonski propisane saglasnosti tročlanog Predsjedništva BiH, koje predstavlja Bošnjake, Hrvate i Srbe.
- Ona je napredovala u tajnosti, bez konsultacija sa srpskim entitetom u zemlji ili njegovim izabranim predstavnicima i bez ikakvog pokušaja da se priznaju desetine hiljada drugih žrtava rata - ukazao je Đurić.
On je naglasio da je Srbija kontinuirano i dosljedno osuđivala sve zločine ovog tragičnog sukoba, a posebno, kako je rekao, masakr u Srebrenici, koji je bio užasan po svojim razmjerama i surovosti.
Đurić je podsjetio da je Skupština Srbije usvojila 2010. godine Deklaraciju o osudi zločina počinjenih u Srebrenici.
On je dodao da Srbija takođe nedvosmisleno i najoštrije osuđuje negiranje svih ratnih zločina počinjenih u BiH tokom tragičnog građanskog rata, te podsjeća da su visoki srpski zvaničnici, među kojima i dva predsjednika, odali počast žrtvama u Memorijalnom centru Srebrenica u Potočarima i učestvovali na komemoracijama u UN u Njujorku.
On je naglasio da se Srbi koji su preživjeli brojne masakre civila dugih 29 godina zalažu za istinu i pravdu, razumiju bol koji osjećaju sve žrtve i njihove porodice, bez obzira da li su Bošnjaci, Hrvati ili sugrađani Srbi.
- Zajedno sa gotovo cijelim političkim spektrom u mojoj zemlji, oni vjeruju da je jednaka pravda za sve žrtve rata u BiH jedini put ka trajnom miru, stabilnosti i pomirenju - rekao je Đurić.
On je istakao da je Vlada Srbije spremna da radi sa svim balkanskim vladama i svim zemljama članicama UN kako bi se suočila sa ovim izazovom pronalaženja pravde za sve.
Najavljeno je da će Generalna skupština UN sutra razmotriti nacrt rezolucije o Srebrenici.