Gujon: Namjernim ignorisanjem srpskih žrtava podstiču tenzije
U autorskom tekstu za francuski list "Figaro" Gujon je naveo da će danas, kada je glasanje o rezoluciji na sjednici Generalne skupštine UN, biti tužan dan za mir i pomirenje na Balkanu, jer Zapad i njegovi saveznici ponovo otvaraju rane prošlosti u BiH.
- Vraćajući nas 29 godina unazad, ova rezolucija duva na još vruću žeravicu užasnog građanskog rata u BiH, u kojem je poginulo skoro 100.000 ljudi - ukazao je Gujon.
On je istakao da, proglašavajući 11. jul "Međunarodnim danom razmišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici počinjen 1995. godine" i računanjem samo bošnjačkih žrtava, rezolucija namjerno ignoriše srpske žrtve hladnokrvno ubijene u raznim masakrima počinjenim upravo na srebreničkom podneblju.
- Ova rezolucija, koju su Nemačka i Ruanda podnele UN, stvara hijerarhiju među žrtvama i reanimira endemski rasizam za koji se verovalo da je nestao u Evropi od 1945. godine - ocijenio je Gujon.
On je upitao zar sve porodice nevinih žrtava ne zaslužuju da se prema njima postupa sa istim saosjećanjem i kako su zemlje koje su podržale ovu rezoluciju mogle da ignorišu žrtve masakra u Kravici, počinjenog na Božić 1993. godine, u ovom malom srebreničkom zaseoku.
- Čak 50 žena, dece i srpskih civila masakrirano je hladnim oružjem, mnogi su obezglavljeni, a oči su im prethodno izvađene - naglasio je Gujon.
On je naglasio i da se u Srbiji smatra da svaka žrtva, bez obzira na porijeklo ili vjeru, zaslužuje poštovanje, bilo da se zove Marija, Samir ili Hrvoje.
- Smatramo da 60.000 bošnjačkih, 30.000 srpskih i 8.000 hrvatskih žrtava ovog strašnog rata zaslužuju da se prema njima postupa sa istim poštovanjem - istakao je Gujon.
On je upozorio da rezolucija o Srebrenici dodatno jača antagonizam u BiH, jer se donosi u trenutku kada politički lideri u Sarajevu sistematski dovode u pitanje Dejtonski mirovni sporazum, koji ipak garantuje mir i sigurnost za sve u BiH.