latinica  ћирилица
11/02/2012 |  18:33 | Autor: Nezavisne

KRITIČARI "SASЈEKLI" DŽOLIЈEVU

Na Berlinalu, nakon projekcije filma za novinare Anđeline DŽoli "U zemlji krvi i meda", na zaprepašćenje mnogih, čuli su se zvižduci i poneki sporadičan aplauz, što je bio nagovještaj da će kritike filma biti osrednje ili loše, prenose "Nezavisne novine".
Rijetki su bili komentari da je DŽolijeva napravila ozbiljno i dobro ostvarenje. Ideja filma da se kroz priču o ljubavi Srbina i muslimanke u ratu prikažu sve strahote je ipak "upakovana" u holivudski stereotip, po kojem uvek jednu stranu čine dobri, a drugu loši momci. U slučaju Anđelininog filma sve je, nažalost, maksimalno banalizovano i prikazano crno-bijelo, sa obiljem brutalnih scena. Vojska koja na svojim uniformama ima srpska obilježja čini u filmu najmonstruoznija djela. Uprkos tome što se na početku filma navodi da je BiH etnički najraznolikija zemlja u kojoj žive Srbi, Hrvati i Bošnjaci, nijedna druga vojska u filmu nije prikazana, osim nekolicine Bošnjaka koji su više organizovani u nekakvu gerilsku formaciju koja se suprotstavlja krvavom građanskom ratu, u kojem zločine čini, ipak, samo jedna strana. Film "U zemlji krvi i meda" nema ozbiljne umjetničke kvalitete, prenosi RTS. Rad sa glumcima jedna je od najslabijih karika filma. Odabrana tema za Anđelinu DŽoli je suviše kompleksna, scenario pun nelogičnosti, dijalozi su površni, kao i pominjanje istorijskih činjenica s namjerom da neke loše momke učini bar malo boljim. Sve u svemu, jedna nezaokružena cjelina, koja na momente dobija i groteskne obrise, prenijela je ocjene filmskih kritičara poslije novinarske projekcije u Berlinu novinarka RTS-a Sandra Perović. Stranim kritičarima nikako nije jasno zašto se nakon dvije decenije poznata glumica uhvatila tematike koja Amerikancima i ostatku svijeta, nije pretjerano značila ni dok je rat na Balkanu trajao. Glavna zamjerka rediteljki je što je zanemarila patnje i drugih ratnih žrtava. Dobiti ekskluzivni intervju sa Anđelinom DŽoli ovog puta nije bilo teško. Ko god je platio 2.500 dolara dobio je petominutni TV razgovor sa rediteljkom i ekipom filma. Imajući u vidu da je riječ o loše snimljenom filmu, cijena je ipak suviše visoka. DŽoli je izjavila u Berlinu, da je bilo sasvim prirodno da se u svom rediteljskom i scenarističkom debiju bavi nekim od najtežih pitanja sa kojima se suočava čovječanstvo i da će nakon rata u BIH, Avganistan najvjerovatnije biti njena sljedeća tema. Ona je rekla agenciji AFP da je stala iza kamere sa ciljem da njen "film bude snaga pomirenja".