Lukić: Ustavni sud ne može mijenjati odredbe o trajanju mandata sudija
Ustavni sud BiH, koji trenutno radi u krnjem sastavu, ima zakonsku mogućnost da donosi određene interne dopune pravila koje se tiču rada ovog tijela, ali ne i stvari koje se odnose na način odlučivanja i trajanja mandata sudija, jer je to Ustavom već jasno i nedvosmisleno definisano, odnosno utvrđeno, rekao je Lukić povodom najave da će na narednoj sjednici ovog suda jedna od tačaka dnevnog reda biti i dopuna pravila Ustavnog suda.
U njih bi navodno mogle biti uvrštene i preporuke Venecijanske komisije - da i sudije koje navrše 70 godina mogu nastaviti sa daljim radom, ali i da troje od pet sudija krnjeg Ustavnog suda ubuduće može donositi odluke.
- Ukoliko su tačne te spekulacije da navodno planiraju tako nešto, onda oni na najdirektniji način krše postojeći Ustav BiH. Takve odluke su u suprotnosti sa najvišim aktom zemlje, odnosno odredbama člana šest stav dva tačka b, ali i odredbom u kojoj se navodi da mandat sudija može trajati do 70 godina starosti. Ove odredbe Ustavni sud BiH ne može nikako mijenjati - rekao je Lukić za Glas Srpske.
Trenutno Ustavni sud BiH od propisanih devet, ima samo šest sudija, i to troje domaćih /dva bošnjačka i jedan hrvatski/ i troje inostranih.
Sudiji Seadi Palavrić u novembru zbog navršenih 70 godina ističe mandat, kao i sudiji Mirsadu Ćemanu tokom naredne.
U punom, Ustavom propisanom sastavu, ovaj sud bi trebalo da ima devet sudija, od čega četiri bira Parlament FBiH, dva Narodna skupština Republike Srpske, a troje međunarodnih predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, nakon konsultacija sa Predsjedništvom BiH.
Trenutno su to Angelika Nuberger iz Njemačke, Helen Keler iz Švajcarske i Ledi Bianku iz Albanije. Oni se imenuju u Strazburu, a diskreciono pravo izbora ima predsjednik Evropskog suda za ljudska prava.
Ustavni sud BiH zakazao je za četvrtak i petak, 30. i 31. maj, plenarnu sjednicu na čijem dnevnom redu su dopuna Pravila, te izbor predsjednika i potpredsjednika ovog suda.
Na dnevnom redu sjednice je zahtjev člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića za ocjenu ustavnosti Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti, te i zahtjev predsjedavajućeg Doma naroda parlamenta BiH Kemala Ademovića za ocjenu ustavnosti Zakona o proizvodnji naoružanja i vojne opreme u Srpskoj.