![](../_bmp/malo-A.png)
![](../_bmp/veliko-A.png)
Otrovna riba lav u crnogorskom dijelu Jadranskog mora (FOTO)
![Riba lav (foto: EPA/NIC BOTHMA) Riba lav (foto: EPA/NIC BOTHMA) -](../_FOTO/nwz/2518/251820.jpg)
Prirodno stanište ribe lava ili vatrenjače, kako ovu vrstu nazivaju u Hrvatskoj gdje je takođe zabilježena, jeste Indijski okean i Crveno more, a u Mediteran je stigla kroz Suecki kanal, kao takozvani lesepsijski migrant.
- Riba lav razmnožava se tokom cijele godine, a nema prirodnih neprijatelja, zbog čega se brzo i uspješno širi. Od februara 2023. godine zabilježeno je šest nalaza ove vrste u crnogorskim vodama, a očekuje se da će se broj viđenja i ulova povećavati - saopšteno je iz Instituta za biologiju mora.
Riba lav je predatorska vrsta koja se uglavnom zadržava na stjenovitom dnu, a hrani se autohtonim ribljim vrstama karakterističnim za Јadran.
Odlikuju je otrovne bodlje čiji ubod kod čovjeka može uzrokovati višednevnu bol, znojenje, smetnje u disanju, a u ekstremnim slučajevima i paralizu.
- Ukoliko vas ubode riba lav, preporučuje se da pogođeno mjesto uronite u vruću vodu /45-50 stepeni/ na 30 do 90 minuta, te potražite medicinsku pomoć, što je prije moguće - upozorili su iz kotorskog Instituta.
Ribarima i roniocima upućen je apel da uočene ili ulovljene jedinke ribe lava prijave Institutu za biologiju mora.
- Vaše prijave su od ključne važnosti za praćenje njenog širenja i zaštitu lokalnog ekosistema. U slučaju ulova ribe lava, budite veoma oprezni zbog njenog otrovnog uboda - poručili su iz Instituta.
Riba lav je prvi put uočena u Јadranskom moru 2019. godine, a najsjevernije je do sada ulovljena kod ostrva Vis 2021. godine. Predviđa se da će se vatrenjača sve češće pojavljivati u Јadranu, pogotovo njegovom južnom dijelu.
Ova riba najčešće se može uočiti u blizini podvodnih grebena, na manjim dubinama dostupnim podvodnim ribolovcima i rekreativnim roniocima.
Iako treba biti vrlo oprezan prilikom rukovanja sa ovom ribom, vatrenjača, odnosno riba lav, izvrsnog je ukusa, pa ju je moguće pripremati i jesti, slično kao što se to radi sa autohtonim jadranskim vrstama riba koje imaju otrovne bodlje poput pauka, škrpine i škrpuna.
Neki od naučnika ističu da su hobotnica i neke vrste kirnji za sada jedini poznati predatori u Sredozemnom moru koji se hrane ovom invazivnom vrstom, te da očuvanje populacija kirnji i hobotnica, koje su intenzivno na meti privrednih i sportskih ribolovaca, može doprinijeti prirodnoj kontroli populacije ribe lava.