Zasijeda krnji Ustavni sud BiH: Pod velom tajne mijenja pravila (VIDEO)
Na dnevnom redu je i dopuna pravila Ustavnog suda. Cilj tih dopuna, spekuliše se, trebalo bi da bude donošenje odluka prostom većinom i produženje mandata sudijama i nakon navršenih 70 godina.
Ovakve neustavne intervencije, pod patronatom dijela zapadnih zemalja i Kristijana Šmita, po ocjeni zvaničnika iz Srpske, u funkciji su centralizacije BiH i uvođenja modela da se u BiH može odlučivati bez glasa iz Republike Srpske i srpskog naroda.
Da Ustavni sud BiH donosi političke odluke - odavno je svima jasno. Da odluke donosi bez imenovanih srpskih sudija, takođe nije ništa novo. Novo je da je imenovan sudija iz reda hrvatskog naroda, Marin Vukoje, ali to i dalje ne znači da ovaj sud nije krnji. I baš takav, danas zasijeda i pokušava da nametne nova pravila. Nakon što su izmijenili Pravilnik o radu pa se odluka može donijeti i bez srpskih sudija, upozorava predsjednik Srpske Milorad Dodik, idu korak dalje. Žele da se odluke mogu donostiti većinom glasova prisutnih sudija.
- Do sad je bilo od ukupnog broja, dakle bila je većina, ima devet sudija, većina je bila pet. Sada kažu većina od broja prisutnih sudija. Teoretski i praktično, to je pet sudija, od toga tri su strane sudije i dakle mogu da donesu bilo kakvu odluku - kaže Dodik.
Drugo pravilo koje žele da nametnu, jeste produženi mandat sudijama. Odgovaraće to, po svemu sudeći, onima koji bi uskoro trebalo da budu penzionisani - prvo Suadi Palavrić, zatim Mirsadu Ćemanu te u zadnjoj godini mandata i Valeriji Galić.
- Norma Ustava BiH je izričita, nedvosmislena, jasna i razgovjetna. I ona kaže da će sudije koje budu birane poslije prvih sudija kojima je mandat trajao četiri godine, biti birane do sedamdeset godina života i kaže se, ako im ranije ne prestane mandat, zbog ostavke ili ako ih druge sudije konsenzusom ne smijene. Tu nema zbora, to ne može da mijenja niko, ni zakonodavac, dakle Parlamentarna skupština, ni visoki predstavnik, a ni sam Ustavni sud - navodi profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, Radomir Lukić.
Zapad, prema ocjeni srpskih predstavnika u zajedničkim institucijama, pokušava da u BiH nametne rješenja koja nisu u skladu sa Ustavom i Dejtonom. Dodaju, kreatori takvih politika su američki ambasador Majkl Marfi i Kristijan Šmit.
- Uvođenje modela da se u bilo kojoj instituciji BiH, može glasati, donosti odluke bez participacije glas iz Republike Srpske i srpskog naroda, dovodi BiH u ozbiljan problem, to je urušavanje Ustava i urušavanje Dejtonskog sporazuma - kaže ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac.
Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Miroslav Vujičić ističe da je Ustavni sud BiH politički organ u kojem sjede dva bivša poslanika SDA i troje stranih sudija.
- Ovo je, mogu slobodno reći, klasični primjer terora manjine nad većinom. Rušenje entitetskog i nacionalnog odkučivanja će dovesti do rušenja BiH - naglašava Vujičić.
Odlučivaće krnji sud i po apelaciji Bećirovića - ocjenjuju ustavnost Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti u Republici Srpskoj.
Ustavni sud izmislio je sebi ovlašćenja da odlučuje o imovini, upozorava predsjednik Dodik.
- Ustav BiH kaže da sve ono što izričito Ustavom nije dato BiH pripada entitetima, nijednom riječju se ne pominje imovina. Ako se sjećate prije dva tri mjeseca, glavna priča je bila o imovini, pa su čak htjeli nelegalnog Šmita da natjeraju da on donese zakon o tome. Mi smo rekli OK, nemamo drugog izbora nego da se odvajamo od BiH - kaže Dodik.
Dvije godine lomila su se koplja oko Marina Vukoje, koji je konačno popunio poziciju hrvatskog sudije u Ustavnom sudu. Iako je predsjedavajući Predsjedništva uputio poziv poslanicima federalnog parlamenta da ne podrže Vukojin izbor, Damir Mašić, jedini je poslanik SDP-a i koalicije "Trojka", koji je glasao protiv imenovanja.
- Prije svega, to govori koliko autoritet Denisa Bećirovića nije stvaran. Mašić nije podržao, nije glasao zato što je već najavio da neće glasati. S druge strane, Bećirović uvijek iznova dokazuje da on nije nikakav akter političkih procesa, nego posljedica bunta protiv SDA u Federaciji - ističe politikolog Vojislav Savić.
Kada ste potpredsjednik stranke i član Predsjedništva BiH, i na ovakav način se odbiju preporuke za glasanje, to znači da vi ne možete da transformišete svoju moć u konkretnu političku akciju, zaključuje Savić.