Uvoz voća i povrća u BiH ove godine veći za 25 miliona KM (VIDEO)
Domaći proizvođači traže zaštitu od uvoza i strožu fitosanitarnu kontrolu uvezene robe.
U voćnjacima Darka Miloševića iz podmajevičkog sela Tutnjevac najviše je zasada jabuke i šljive, koju uglavnom izvozi na tržište Evropske unije.
BiH godišnje proizvede 60.000 tona jabuke od kojih polovina završi u legalnim tokovima.
Domaću proizvodnju uništava jabuka iz uvoza koja je jeftinija, ali je pitanje da li je i zdravija.
- Mi kao proizvođači bi voljeli da se tako kontrolišu svaki kamion koji dolazi u BiH, da vidimo šta to jedu naši potrošači ali i šta naši uvoznici uvoze jer uvijek postoji sumnja da je to voće tretirano sa više preparata i aktivnih materija koje možda nisu dozvoljene. Potrebno je jednostavno pojačati kontrolu - kazao je Milošević.
Naši proizvođači već godinama traže zabranu uvoza u vrijeme prispijeća domaćih proizvoda.
- EU između svojih država ne da da se uvozi voće, povrće i prehrambeni proizvodi u vrijeme prispjeća njihovih proizvoda. Svi su zaštitili svoje proizvođače, samo BiH nije uspjela da zaštiti svoje, a mogu zaštiti. Postoje razne mjere ali oni neće uopšte da čuju glas proizvođača i Udruženja, a Udruženja su svetinja za svaku vlast u svijetu - rekao je Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske.
Mnogi povrtari u Seemberiji su zbog prošlogodišnjih dobrih cijena ove godine povećali proizvodnju, ali uvoz im je pomrsio račune.
U prvih pet mjeseci ove godine svježe voće i povrće uvezeno je iz čak deset zemalja, a prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH vrijednost ovog uvoza je 198 miliona KM.
- Ako govorimo o sezonskom voću - kajsijama, trešnjama, višnjama, breskvama, nektarinama i šljivama, uvoz u ovoj godini za prvih pet mjeseci bio je veći za 83 odsto u odnosu na isti period prošle godine - naglasila je Darjana Maglov, portparol Uprave za indirektno oporezivanje.
Domaći proizvođači ukazuju na višegodišnji problem koji imaju prilikom izvoza u zemlje Evropske unije zbog višečasovnog zadržavanja na graničnom prelazu Stara Gradiška.
Fitosanitarna inspekcija u Hrvatskoj radi od 7 do 15 časova radnim danima zbog čega se stvaraju gužve, roba gubi svoja svojstva, a kasni se i u isporuci kupcima.