Završnica izbora za Evropski parlament; Ko će imati većinu? (VIDEO)
Sudeći po pristiglim predizbornim anketama, krajnja desnica i evroskeptici mogli bi da zauzmu znatno veći broj plavih fotelja, naročito u Austriji, Francuskoj i Italiji.
I dok zaokret ka desno kod pojedinih glasača uključuje alarme, drugi se, ipak, uzdaju u snagu vladajućih elita i napredak aktuelne garniture.
Ključno pitanje trenutnih evropskih izbora jeste rat ili mir, mišljenja je mađarski premijer Viktor Orban.
Ocijenio je da će o rješenju sukoba u Ukrajini biti moguće razmišljati ako na predsjedničkim izborima u Americi i za Evropski parlament pobjede snage koje se zalažu za mir.
- Dakle, ovi izbori su u pravom smislu evropski. To nisu izbori za članstvo, to je više od toga. To su sveevropski pro-mirovni ili proratni izbori. Tako da mislim da je prva poruka i prva posljedica koju moramo da uzmemo i izvučemo, kakvo je bilo mišljenje evropskih naroda o ratu i miru. Nadam da će većina izabrati mir - rekao je Orban.
Glasanje je održano i u Hrvatskoj, a njihovi državljani, njih oko 100.000 registrovanih, mogli su da glasaju u Federaciji i Srpskoj.
Nova percepcija glasača, koji odnedavno evropski parlament vide kao značajno i relevantno tijelo, kao i takmičarska dinamika, direktan su uzrok izlaznosti, koja može da doseže čak i do 70 odsto, mišljenja je politikolog Dimitrije Milić.
- U nekim ranijim sazivima u suštini sve proevropske partije koje su činile veliki udio Evropskog parlamenta su međusobno sarađivale. Kada imate neke druge partije koje su konkurentne u odnosu na ovaj mejnstrim onda je i građanima zanimljivije da učestvuju na izborima - pojasnio je Milić.
Odnos snaga u Evropskom parlamentu mogao bi da dovede do pomjeranja svih politika Evropske unije, pa tako i izbora ili reizbora sljedećeg predsjednika Evropske komsije.
Svoju funkciju i u drugom mandatu željela bi da zadrži i aktuelna predsjednica Ursula for den Lajen.