Povodom 25 godina od NATO bombardovanja predstavljena Deklaracija o sanaciji posljedica (VIDEO)
Statističke analize pokazuju da u Srbiji od 1999. godine značajno raste broj novooboljelih od malignih bolesti. Raste i smrtnost onkoloških pacijenata, uprkos savremenim terapijama.
Danica Grujičić, direktor Instituta za onkologiju i radiologiju Srbije je istakla da to, u apsolutnim brojevima, znači da je od 19.000 oboljelih u 1999. godini broj porastao na oko 30.000 u 2018. i već 40.000 u 2021. godini.
- To su zvanični podaci registra za rak koji postoji na osnovu toga što su ljekari i administrativci dužni da prijave svaku bolest. Znači, to nije automatsko bilježenje svih C diagnoza što podrazumijeva malignu bolest. Dalje, statistička analiza smrtnosti malignih bolesti u Srbiji je takođe pokazala statistički značajan porast. U apsolutnim brojevima, to je oko 12.000 u 1999. godini do već 15.000 u 2018. i preko 20.000 u 2021. Znači, stvar se ubrzava - naglasila je Grujučić.
Ona je dodala da analiza smrtnosti od malignih bolesti u Evropi pokazuje da je Srbija na prvom mjestu, bez obzira na veliki broj novih lijekova i mašina za dijagnostiku.
Primijećen je i porast autoimunih i genetskih bolesti, a stručnjaci vjeruju da je razlog za ovakvo stanje nuklearno i hemijsko zagađenje iz vremena NATO agresije prilikom koje je korišćen i osiromašeni uranijum.
- Tamo gdje je korišćen osiromašeni uranijum, a radi se o tonama, i prema nekim izvorima desetinama tona, treba imati u vidu njegovu visoku toksičnost. Radiološka opasnost od čistog osiromašenog uranijuma je relativno niska, ali je vrijeme njegovog poluraspada oko 4,5 milijarde godina, što znači da je on tu za sva vremena - navela je biolog Milica Tomašević.
Stručnjaci predlažu da se pokrene istraživački projekat o posljedicama NATO bombardovanja, u skladu sa najnovijim naučnim saznanjima.
- Mi samo apelujemo da se utvrdi obim posljedica i po životnu sredinu i po zdravlje. Vjerujemo da sve ovo navedeno ukazuje na postojanje veze između obolijevanja ispitanika izloženih faktorima rizika nastalim kao posljedica ratnih dejstava - rekao je dr Aleksandar Ćorac sa Medicinskog fakulteta u Kosovskoj Mitrovici.
Doktor Јagoš Raičević, bivši direktor Laboratorije za zaštitu od zračenja Instituta Vinča poručio je da se ne smije dozvoliti da našim potomcima ostavimo zagađenja za koja se zna da postoje, a koja iz nekog razloga nisu htjeli ili smeli da uklone.
Važno je utvrditi šta je sa zdravljem vojnika koji su bili izloženi dejstvu municije sa osiromašenim uranijumom, ocijenila je doktorka Grujičić. Potrebna je i detaljna analiza kada je riječ o sterilitetu kod muškaraca i patološkim trudnoćama kao posljedici nuklearnog i hemijskog zagađenja.