Odgovor Srpske na napade iz Ambasade SAD: Imovina pripada entitetima (VIDEO)
Konkretan odgovor na konkretno Vučićevo pitanje, međutim, nisu dali. Umjesto toga, citiraju pomoćnika američkog državnog sekretara DŽejmsa O Brajena – imovina pripada državi.
Šta ima veću pravnu snagu - nečija izjava ili Ustav!?
Američkim igrama nema kraja, a zaigrali su se posljednjih dana. Nižu saopštenje, za saopštenjem. I to u vezi sa imovinom. Onom koja prema Ustavu pripada entitetima, a ne BiH. Ženevski i njujorški dokumenti utvrdili su osnovne temelje BiH, podsjeća predsjednik Srpske Milorad Dodik. Teritorija pripada entitetima, oni su suvereni, imaju svoje vlade i parlamente, svoju teritoriju i suvereno upravljanje. To u američkoj ambasadi, uporno ignorišu.
- Njihov odgovor iz ambasade sa pominjanjem O Brajena je najbolji odgovor na ono što je Vučić pitao. To nije ni za osnovnu školu. On zaista misli da smo mi ovdje ljudi niže vrijednosti, zaista misli da smo ni neko ko ne zna ništa i on misli da ima dovoljno sile iza sebe, da može nešto da provede. Ajd provedi, da vidim kako ćeš provesti to što ti je O Brajen rekao. Provešćeš malo sutra - istakao je Dodik.
Pokušaj američke Ambasade u Sarajevu da uvjeri javnost da veću pravnu snagu ima nečija izjava od Ustava, prema riječima srpskog člana Predsjedništva Željke Cvijanović, najbolje svjedoči o duboko potcjenjivačkom odnosu prema BiH, njenom suverenitetu i vladavini prava uopšte.
- Vidjela sam da su se raspisali, ali ne i da su odgovorili na kratko i jasno pitanje predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Umjesto da su citirali Ustav i Dejtonski sporazum, oni su se pozvali na izjavu O' Brajena kao da je izjava bilo kojeg stranog ili domaćeg zvaničnika izvor prava - navodi Cvijanović.
Za predsjednika Vlade Srbije Miloša Vučevića, američko reagovanje nije iznenađenje, osim, naglašava, u dijelu gde su pokazali nerazumijevanje Dejtonskog mirovnog sporazuma.
- To kako su Republike uredile sukcesiju jugoslovenske imovine je jedno pitanje, a potpuno je drugo pitanje kako je uređeno korišćenje, odnosno prava vlasništva svojine, na javnoj imovini u samoj BiH, ako pričamo o njoj, a to je upravo uređeno kroz Dejtonski sporazum - dodaje Vučević.
Priča o imovini smještena je u pokušaj da se razgradi Republika Srpska, upozorava Dodik. Nije, kaže, slučajno stavljena granična linija, već da se razgraniči imovina entiteta. Ne postoji ustavni osnov za razgovor o imovini ni u Parlamentarnoj skupštini.
- Zato ih je i zaboljelo kada smo govorili "Granica postoji". Hoće li ponovo da ih podsjetimo da granica postoji? I u katastru i u svijesti naroda. Već će to naviknuti. Mi izvan te granice ništa ne tražimo - dodaje Dodik.
Delegat Kluba Srba u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Radovan Kovačević ističe da je pitanje imovine, pitanje entiteta.
- Kao što vam je poznato, a i Ambasadi SAD poznato je da pitanje imovine nije u ustavnoj nadležnosti BiH i o toj temi se nikada neće govoriti u PS BiH. Pitanje imovine, pitanje je entiteta i nikada nećemo pristati na to da se to mijenja - kaže Kovačević.
Profesor ustavnog prava Siniša Karan kaže da je Republika Srpska u procesu stvaranja novonastale državne zajednice BiH, unijela svoj ukupni državnopravni kapacitet, ali i kapacitet svoje imovine, tako da BiH na teritoriji Republike Srpske ima na korišćenju i raspolaganju, samo onoliko imovine koliko joj Srpska ustupi.
- Pošto ovlašćenje nad "državnom imovinom" nije Ustavom "izričito dato" institucijama na nivou BiH, u skladu sa članom III, nadležnost nad državnom imovinom pripada entitetima i naglašavam - institucije BiH mogle bi eventualno imati u vlasništvu imovinu koja se koristi prevashodno za funkcije i ovlašćenja koja Ustav izričito daje nivou BiH, ali po ovlašćenju entiteta - dodaje Karan.
Potvrđuju to i zaključci Zimske škole evropskog prava. Pitanje nadležnosti u vezi sa zakonima koji se tiču imovine riješeno je Dejtonskim sporazumom. Sve dosadašnje intervencije visokih predstavnika bile su protivpravne, a odluke Ustavnog suda BiH u vezi sa zakonodavstvom Srpske koje se tiču imovine nisu utemeljene na Ustavu BiH.
- Američki ambasador misli da na svojoj strani ima silu jer pravo očigledno nema. S obzirom na to da ne postoji nijedan član, nijedan stav, nijedna rečenica u Dejtonskom sporazumu koju bi on mogao prstom da pokaže i da kaže da je u pravu - navodi pravnik Ognjen Tadić.
Četvrti zaključak Zimske škole evropskog prava odnosi se na Sporazum o sukcesiji, na koji se poziva američka ambasada. U tom zaključku decidno je navedeno da se na osnovu ovog sporazuma iz 2001. godine ne može mijenjati unutrašnja struktura BiH, utvrđena Ustavom iz 1995. godine.