SRBIЈA SLAVI DAN DRŽAVNOSTI

"Ovo je dan kada se sa sa ponosom možemo podsetiti slobodarskih tradicija srpskog naroda i da sa velikim nadama upremo pogled u naš zajednički Balkan, prostor mira i zajedničku evorpsku budućnost", rekao je Tadić na centralnoj svečanosti u Domu Narodne skupštine, kojoj je prisustvovao i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik. Tadić je naveo da se ove godine Sretenje ne obilježava samo kao Dan državnosti Srbije, već i kao praznik ustavnosti i slobodarske tradicije, te početak nacionalnog oslobođenja i vjekovni hod Srbije u osvjavanju ljudskih prava i sloboda. Na današnji dan, kaže Tadić, treba sa zahvalnošću da se sjetimo ne samo vožda Karađorđa i Obrenovića, nego i mnogih prosvetitelja koji su bili iz raznih krajeva Srbije. "Time se na Dan državnosti obeležava i simbolički jedinstvo Srbije, njena teritorijalna celovitost i nedeljivost, slobodarska tradicija srpskog naroda, ali i poštovanje svih građana i građanki Srbije različitih etničkih, verskih i kulturnih identiteta", rekao je Tadić. On podsjeća da je na talasu narodnog nezadovoljstva, kao i na talasu ideja američke i francuske revolucije, 1804. godine izbila srpska revolucija, koja ubrzo pored lokalnih, dobija i važne evropska okvire. "Nju su podigli obespravljeni i potlačeni hrišćanski podanici Otomanskog carstva, koji su kroz sopstvenu nacionalnu revoluciju osvajali kako nacionalna prava, tako prava čoveka. Kroz srpsku revoluciju, oni su od raje postajali građani jedne evropske države", naveo je Tadić. Podsjećajući na istorijat Sretenjskog ustava, Tadić je rekao da su njime uvedena opštenarodna prava Srbina i uvedena načela prava u Srbiji i jednakost svih Srba pred zakonom. Predsjednik Srbije je podsjetio da je otpor velikih svjetskih sila spriječio stupanje na snagu ovog slobodoumnog ustava, ali da je 1844. godine donesen novi srpski građanski zakonik. Dobitnik Ordena Karađorđeve zvijezde prvog stepena najbolji srpski i svjetski teniser Novak Đoković rekao je da je ovo poseban dan za njega koji će pamtiti i da osjeća veliku čast i uzbuđenje kao kada je osvojio Vimbldon. "Sanjao sam da podignem pehar na Vimbldonu, ali nisam mogao ni da pomislim da će me moja zemlja odlikovati ovako velikim priznanjem. Sada me moj narod zadužio još više i ne preostaje mi ništa drugo da nastavim da našu divnu zemlju i dalje predstavljam na najlepši mogući način", rekao je Đoković. On je dodao da ne treba zaboraviti i sve one koji su danas posthumno odlikovani i da njihova djela "treba da budu primjer da budemo bolji, humaniji, pravedniji i da gradimo društvo na koje ćemo sutra biti ponosni". U ime odlikovanih se obratio i teatrolog Јovan Ćirilov, koji je rekao da su današnja vremena ozbiljna za svijet, Evropu i Srbiju, te dodao da mlada generacija rođena početkom ovog milenijuma ima šansu da nikada ne doživi rat, barem u Evropi. "Pred nama je mirnodopski život, sloboda i otvorene mogućnosti, ali i svest da postoje oni koji žive u teškoj materijalnoj situaciji i zato svi treba da se zalažemo da se to prevaziđe. To što smo dobili priznanje od države ne znači da ne treba da je kritikujemo", rekao je Ćirilov. Cvetković je u crkvi Svetog Đorđa, na Karađorđevom grobu, u ime vlade položio vijenac na kojem piše: "Slavom ovenčanim precima Vlada Republike Srbije". POČAST VOŽDU KARAĐORĐU Predsjednik Vlade Srbije Mirko Cvetković položio je danas na Oplencu lovorov vijenac i uz visoke državne i vojne počasti odao poštu voždu Karađorđu, vođi Prvog srpskog ustanka i prvom vladaru obnovljene Srbije. Premijer je svim građanima čestitao Dan državnosti ukazavši na značaj 15. februara, koji se od 2001. godine slavi kao državni praznik. "Smisao mog obraćanja ovde je da ukažem na značaj i potrebu da polako velika većina, ako ne i svi građani Srbije, prihvate 15. februar kao svoj Dan državnosti", rekao je Cvetković, odgovarajući na pitanje novinara da li misli da većina građana Sretenje doživljava kao najveći državni praznik. Cvetković je podsjetio da su se 15. februara desila dva važna događaja za Srbiju: odluka o podizanju Prvog srpskog ustanka u Marićevića jaruzi u Orašcu 1804. godine i donošenje Sretenjskog ustava 1835. godine. Dan državnosti i 208. godišnjica Prvog srpskog ustanka, obilježeni su i u Marićevića jaruzi kod Orašca, odakle je vožd Karđorđe poveo ustanike na oslobođenje od osmanlijske vlasti. U ime Vlade Srbije vijenac je na spomenik položio ministar kulture Predrag Marković, koji je istakao da su dostojanstvo i samopoštovanje ono što se danas slavi. TADIĆ URUČIO ODLIKOVANjA Predsjednik Srbije Boris Tadić uručio je danas 17 odlikovanja istaknutim pojedincima i ustanovama na centralnoj manifestaciji povodom proslave Dana državnosti. Svečanosti uručenja odlikovanja za naročite zasluge u oblasti sporta, kulture, bezbjednosti, medicine i nauke u Domu Narodne skupštine Srbije prisustvovao je državni i vojni vrh Srbije, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, Njegova svetost patrijarh srpski Irinej, kraljevska porodica Karađorđević, predstavnici vjerskih zajednica. Tadić je uručio Orden Karađorđeve zvijezde prvog stepena najboljem srpskom i svjetskom teniseru Novaku Đokoviću za naročite zasluge i uspjehe u predstavljanju Srbije u svijetu. Zlatnom medaljom "Miloš Obilić" za hrabrost i lično herojstvo posthumno je odlikovan Srđan Aleksić, Srbin iz Trebinja, koji je tokom rata u BiH 1993. godine prominuo od posljedica prebijanja dok je štitio komšiju Bošnjaka od grupe nasilnika. Orden je primio njegov otac Rade Aleksić. Zlatnom medaljom "Miloš Obilić" za ispoljenu hrabrost i lično herojstvo odlikovana je posthumno i Diana Obekser Budisavljević, Austrijanka koja je spasila sigurne smrti 12 000 srpske djece iz koncentracionih logora na teritoriji Nezavisne Državne Hrvatske za vrijeme Drugog svjetskog rata. Odlikovani su i pozorišni reditelj Dejan Mijač, teatrolog Јovan Ćirilov, Akcioni tim za lociranje i hapšenje haških bjegunaca, Srpsko ljekarsko društvo, Istraživačka stanica Petnica, doktor Miodrag Stojković za liječenje steriliteta. Odlikovani su i pojedini pripadnici Žandarmerije, Sektora za vanredne situacije MUP-a i Vojske Srbije, Bezbjednosno informativne agencije, trojica policajaca poginula na dužnosti. Medalje su dobili i radnici Rudarskog basena "Kolubara" zbog požrtvovanosti u održavanju energetskog sistema Srbije, te guverner Sankt Peterburga Georgij Poltavčenko za razvijanje rusko-srpskih odnosa. Prethodno je predsjednica Skupštine Srbije Slavica Đukić Dejanović u holu Doma Narodne skupštine otvorila izložbu "Ustavi Kneževine i Kraljevine Srbije", gdje je jedan od eksponata i replika Sretenjskog ustava, koja će ostati trajno izložena u parlamentu. Dan državnosti Srbije slavi se na Sretenje u znak sjećanja na 15. februar 1804. godine, kada je u Orašcu počela borba za konačno oslobođenje od petovijekovnog ropstva pod Turcima. DODIK: POSTUPAK SRĐANA ALEKSIĆA SVIЈETLI PRIMЈER Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je danas da je počastvovan činjenicom što je predsjednik Srbije Boris Tadić odlučio da posthumno odlikuje Srđana Aleksića, koji je ubijen u Trebinju 1993. godine braneći prijatelja Bošnjaka, i istakao da je to čast za Republiku Srpsku. "Taj čin sa posljedicama kakve jesu apsolutno zaslužuje društvenu pažnju i odgovornost i ja sam počastvovan činjenicom da je predsjednik Srbije odlučio da dodjeli odlikovanje porodici Aleksić", rekao je Dodik. Predsjednik Republike Srpske istakao da je postupak Srđana Aleksića svijetli primjer, ali da, na žalost, takvih primjera sa druge strane nije bilo. Srđanov otac Rade Aleksić kaže da zlatna medalja "Miloš Obilić", koja je postuhmno dodijeljena njegovom sinu za ispoljenu hrabrost i djelo ličnog herojstva, za njega predstavlja orden srpskom narodu. "Za mene taj orden nije orden mome Srđanu, nego srpskom narodu i svim građanima Srbije koji na ovaj način prihvataju da je dati život za prijatelja, žrtvovati se za druga veličanstven čine i da su tu ljudi koji su spremni da imaju prijatelja, brata, druga i zajednički život sa svojim komšijama i sugrađanima", rekao je Rade Aleksić novinarima. Rade Aleksić rekao je da "čestita svim građanima Srbije i taj orden predaje njima". On je zahvalio novinarima, a posebno Radio-televiziji Republike Srpske, ističući da je pomoću novinara i njihovog rada "Srđanovo djelo zaživjelo do danas".