Kondić Panić: Izbori za Evropski parlament donijeli značajne promjene
- Ovakav izborni rezultat odraz je opših tendencija koje već duže vrijeme pratimo u Evropi i prvenstveno je uzorokovan sa dva aktuelna problema - migrantskom krizom i ratom u Ukrajini. Ove dvije teme najviše utiču na rast popularnosti krajnje desnih i nacionalističkih stranaka - ocijenila je Panićeva za Srnu.
Prema njenim riječima, rezultati izbora mogu dovesti do važnih promjena u EU.
Ona je naglasila da će sadašnja koalicija liberala, socijalista i demohrišćana i dalje vjerovatno zadržati većinu u Evropskom parlamentu, tako da će se u funkcionalnom i operativnom smislu malo toga promijeniti.
Ipak, ukazala je, do promjena dolazi u političkom i psihološkom smislu.
- Novoformirane vlasti EU moraće poštovati glas birača koji izražavaju socijalne strahove i nemire, te moraju ponuditi odgovore na te izazove i eventualno ponuditi alternativu rješenjima koje nude krajnje desne stranke - konstavovala je Panićeva.
Iako do revolucije krajnje desnih stranaka na nivou EU nije došlo, navela je ona, očito je da postoji trend povećanja društvene podrške desnici.
- Od posljednjih izbora za Evropski parlament 2019. godine, stranke koje su mejnstrim mediji, političari i kolumnisti označili kao populističke ili krajnje desne, sada vode vlade u tri zemlje - Mađarskoj, Slovačkoj i Italiji - i dio su vladajućih koalicija u drugim zemljama, uključujući Švedsku, Finsku, a uskoro i Holandiju - ukazala je Panićeva.
Ono što se posebno izdvaja u rezultatima izbora za evropski parlament su izborni rezultati u Njemačkoj i Francuskoj, gdje su izgubile vladajuće partije.
- To su dvije najveće zemlje EU, dvije najveće ekonomije, Njemačka je najmnogoljudnija zemlja, a Francuska je nuklearna sila. EU je nastala na francusko-njemačkim temeljima, a Berlin i Pariz i danas imaju odlučujuću riječ u najvažnijim evropskim stvarima, od kadrovskih pitanja u evropskoj birokratiji do strateških smjerova politike EU - rekla je ona.
Rezultati izbora su pokazali da su nastale velike smetnje u radu francusko-njemačkog motora koji pokreće EU.
- Na drugi način nije moguće objasniti poraz političkih opcija predvođenih predsjednikom Makronom u korist Nacionalnog okupljanja Marin Le Pen, ili poraz njemačkih socijaldemokrata od Alternative za Njemačku - navela je Panićeva.
Ona je dodala da Makronova upozorenja o rastućem autoritarizmu i pozivi na evropsko jedinstvo uoči glasanja nisu uspjeli povećati rezultat njegove stranke jer su zabrinutosti oko inflacije, bezbjednosti i imigracije povećale podršku stranci Le Penove.
- Očigledno je da državljane Francuske nije impresioniralo Makronovo ponavljanje da su ovi izbori egzistencijalna borba za Evropu i ključni za odbrambeni rat Ukrajine sa Rusijom - ocijenila je Panićeva.
Dodala je da vlasti u dvije najveće zemlje EU nisu uspjele da nađu odgovore na pitanja koja muče njihove građane, kao što su pitanje migracija, bezbjednosti, rasta inflacije i pada životnog standarda.
Politički pobjednici su, kako je navela, stranke desnice i krajnje desnice, dok su veliki gubitnici zeleni i socijalisti.
Što se tiče BiH, navela je Kondićeva, uspon desnih i krajnje desnih stranaka u zemljama EU može dovesti do usporavanja puta ka punopravnom članstvu u EU jer zemlje, osim što pooštravaju imigracione zakone, takođe se povećava i njihov otpor ka proširenju Unije, koja suočavajući se sa rješavanjem niza svojih unutrašnjih problema, neće biti u mogućnosti da se širi u dogledno vrijeme.
- Na drugoj strani takav stav iz zemlja EU može povećati već prisutan evroskepticizam u BiH jer građani osjećaju umor poslije decenije čekanja na članstvo u EU i iznevjerenih očekivanja - zaključila je Panićeva.
Na izborima za Evropski parlament u Francuskoj je najbolji rezultat ostvarila desno usmjerena stranka Nacionalno okupljanje Marin le Pen.
U Austriji je prvi put nakon Drugog svjetskog rata krajnje desna stranka postala najjača stranka.
U Njemačkoj je drugo mjesto pripalo krajnje desnom AfD-u koji je ostvario najbolji rezultat ikada i koja je po rezultatima prestigla stranku aktuelnog kancelara Olafa Šolca.
U Italiji, premijerka Đorđa Meloni, učvrstila je svoju poziciju.