Obilježavanje 32 godine od monstruoznog zločina nad Srbima na Miljevačkom platou
Uoči napada hrvatska strana je od srpske zatražila suzdržavanje od eventualnih provokacija zbog održavanja "Međunarodnog festivala djeteta", koji je tog dana trebalo da počne u Šibeniku, da bi to isto jutro, 21. juna 1992. godine bezobzirno napala srpske položaje i zauzela sedam sela.
Bio je to prvi veći napad vojnih snaga Hrvatske na Republiku Srpsku Krajinu nakon što je UNPROFOR preuzeo ulogu zaštitnih snaga na tom području.
Počinioci su zločin na Miljevačkom platou zabilježili na video-traci, koja se neposredno poslije događaja, kao svojevrsni horor film, iznajmljivala po video klubovima širom Evrope.
Hrvatska strana je srpskoj preko UNPROFOR-a predala 21 tijelo.
Predate su i kosti izvađene uz pomoć speleologa iz jame, spakovane u 20 vreća i izmiješane sa kostima životinjskog porijekla, što je u velikoj mjeri otežavalo identifikaciju.
Od dijelova kostiju i dijelova tijela sastavljeno je 40 leševa, od čega je 28 identifikovano i sahranjeno u porodične grobnice, a 12 neidentifikovanih pokopano je u zajedničku grobnicu na novom groblju u Kninu, gdje se i danas nalaze.
Poslije pada Republike Srpske Krajine ni međunarodna zajednica ni Hrvatska nisu pokazale interes da ti posmrtni ostaci budu ekshumirani i identifikovabu savremenom DNK metodom.
Preživjeli zarobljenici, njih 17 su, nakon tortura u zatvorima "Kuline" u Šibeniku, "Lora" u Splitu i "Kerestinac" u Zagrebu, razmijenjeni u Nemetinu 14. avgusta 1992. godine.
Nakon dugogodišnjeg vođenja krivičnog postupka, Županijski sud u Splitu je u septembru 2014. osudio pripadnike Hrvatske vojske Antu Babca na tri godine i osam mjeseci i Mišu Јakovljevića na tri godine zatvora zbog ubistva ratnog zarobljenika Miroslava Subotića, pripadnika Teritorijalne odbrane RSK iz kninskog sela Ervenik.