Kako se zaštititi pri visokim temperaturama?
Kada su u pitanju osobe sa prisutnim hroničnim oboljenjima, visoka temperatura vazduha, kako navode ljekari, posebno ima uticaja na osobe sa bolestima disajnih puteva - hronična opstruktivna bolest pluća i astma, gdje može doći do otežanog disanja, bronhospazma i pojave nadražajnog kašlja.
Doktori banjalučkog Doma zdravlja navode da takođe trpi i kardiovaskularno zdravlje.
- Zbog vazodilatacije dolazi do pada krvnog pritiska, a dehidratacija može pospješiti zgrušavanje krvi i pojavu tromboze lokalno. Često se javljaju otoci potkoljenica zbog zaostajanja tečnosti u donjim dijelovima tijela - navode doktori banjalučkog Doma zdravlja.
Kada je organizam izložen ekstremno visokoj vanjskoj temperaturi, ljekari ističu da dolazi do naglog prekomjernog povećanja temperature tijela što dalje dovodi do toplotnog udara.
- Organizam tada ne uspijeva znojenjem održati normalnu temperaturu tijela - kažu ljekari.
Oni dodaju da su simptomi koji upućuju na toplotni udar porast tjelesne temperature preko 39 stepeni, crvena, vruća i suva koža, bez znakova znojenja, ubrzan puls, ubrzano i plitko disanje.
Doktori banjalučkog Doma zdravlja kažu da se može javiti glavobolja, mučnina i povraćanje, te da osoba može biti uznemirena, zbunjena, te da može doći i do gubitka svijesti.
Kada se posumnja na toplotni udar, ljekari kažu da osobu treba smjestiti u prostoriju koja je klimatizovana, a ako to nije moguće, treba je premjestiti u hlad i odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć.
Dok se čeka stručna pomoć, doktori navode da je potrebno što prije sniziti temperaturu tijela - poželjno ispod 38 stepeni.
- Osobu treba osloboditi od viška odjeće, rashlađivati je lepezom ili nečim drugim. Nakvasiti majicu ili ručnik hladnom vodom i stavljati obloge, poželjno je i tuširanje mlakom vodom. Davati dosta tečnosti, vode ili voćnih sokova - savjetuju doktori banjalučkog Doma zdravlja.
Oni ističu da se ne preporučuju davati gazirana pića i alkohol, a ako je osoba bez svijesti potrebno je staviti je u bočni položaj.
- Da ne bi došlo do toplotnog udara i drugih neželjenih komplikacija zbog izloženosti visokoj vanjskoj temperaturi potrebno je da građani vode računa o ponašanju u takvim, po organizam rizičnim, vremenskim uslovima. Trebalo bi da se ne izlažu suncu tokom sredine dana. Vanjske poslove i šetnju poželjno je planirati i praktikvati rano ujutru ili uveče - savjetuju doktori banjalučkog Doma zdravlja.
Doktori navode da se ne treba izlagati suncu u periodu od 10.00 do 17.00 časova.
Pri izlasku vani, doktori banjalučkog Doma zdravlja, navode da je potrebno prilagoditi odjeću da bude lagana, poželjno pamučna, široka i svijetlih boja.
Savjetuje se se korištenje šešira sa širokim obodom i sunčanih naočara, kao i da se uvijek nosi flašica vode sa sobom.
Inače je kako navode doktori neophodno uzimati veće količine tečnosti dnevno – vode i voćnih sokova i da ne treba čekati osjećaj žeđi, nego tečnost uzimati svaka jedan do dva sata, a djeci davati i češće.
Doktori savjetuju da se ne koristi alkohol i gazirana pića, te preporučuju laganiju hranu, sa puno svježeg voća i povrća, kao i da se često rashlađuje tuširanjem ili kupkama u mlakoj vodi.
Doktori banjalučkog Doma zdravlja napominju i da izloženost parkiranog automobila suncu u kratkom vremenu dovodi do postizanja veoma visoke temperature u automobilu.
- Kada je vanjska temperatura vazduha visoka, za samo nekoliko minuta, temperatura u parkiranom automobilu može dostići i 50 stepeni. Djelimično otvoren prozor ili parkiranje automobila u hladovini ne pruža pouzdanu bezbjednost za ostavljanje kućnih ljubimaca u automobilu, a pogotovo ne djece - navode doktori banjalučkog Doma zdravlja.
Oni naglašavaju da dijete ne treba ostavljati samo nikada u automobilu, ističći da boravak u parkiranom automobilu dovodi do povećanja temperature tijela, a kod djece temperatura tijela raste tri do pet puta brže nego kod odraslih osoba.
- Organizam se znojenjem bori da očuva normalnu temperaturu tijela, ali taj mehanizam nije dovoljan na visokoj temperaturi u automobilu. To može dovesti do toplotnog udara i smrtnog ishoda - navode doktori banjalučkog Doma zdravlja.
Osim djece, doktori kažu da su u riziku od toplotnog udara starije i zdrave osobe izložene teškom fizičkom radu na visokoj temperaturi, kao što su građevinski radnici i poljoprivrednici.